Misija OSCE-a u BiH

Domaće institucije nisu pripremljene za rješavanje migrantske krize

Objavljeno: 25.09.2018. u 12:50 Autor: A. Šarenkapa

Potrebna je bolja koordinacija među domaćim institucijama, kao i izrada jedinstvenih smjernica za rješavanje potreba migranata u BiH

FOTO: I. ŠEBALJ

Misija OSCE-a u BiH donijela je zaključak da su relevantni akteri u BiH nedovoljno koordinirani i nedovoljno pripremljeni za odgovore na trenutnu situaciju u vezi sa migrantima i izbjeglicama u zemlji.

Ovako glasi prva rečenica dokumenta "Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u BiH", kojeg je pripremila Misija OSCE-a u BiH, a na osnovu podataka o dolasku migranata u našu zemlju u toku prvih sedam mjeseci ove godine. Prema podacima do kojih je došla ova međunarodna organizacija, u periodu januar-juli 2018. u BiH je došlo 10.145 migranata, od čega je 175 djece bez pratnje i djece odvojene od roditelja i staratelja.

U ovom dokumentu dat je presjek djelovanja domaćih institucija, kao i nevladinih organizacija u vezi sa problemom povećanog broja migranata u BiH, sa detaljnim preporukama kako da se to djelovanje poboljša. Dokumentom je "obrađen" rad Granične policije, Službe za poslove sa strancima, ustanova zdravstvene zaštite, centara za socijalni rad, nevladinih organizacija, lokalnih uprava, policijskih agencija, tužilaštava i sudova, neformalnih volonterskih grupa, kao i vjerskih zajednica.

- Naše preporuke su detaljne i odnose se na konkretne institucije, ali moguće je dati i nekoliko općih i sveobuhvatnih preporuka. Moramo ojačati kapacitete najrelevantnijih vladinih tijela, posebno kada je u pitanju rad na smanjenju trgovine ljudima. Ovoj državi je potrebno više obučenog i kvalifikovanog osoblja, kao što su prevodioci i kulturni medijatori, te veći broj službenika koji će raditi na ovim pitanjima. Potrebno je također unaprijediti i metodu prikupljanja i upravljanja podacima, da bi se omogućilo bolje praćenje situacije i izrada akcionih planova utemeljenih na dokazima – kazao je šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton.

Prema riječima pomoćnika ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Medžida Lipjankića, najveći izazov sa kojim će se suočiti domaće institucije u narednom periodu u vezi sa problemom migranata je dolazak hladnog vremena, odnosno predstojeća zima.

- Tri su pitanja koja je posebno bitno istaći u vezi sa dolaskom zime. Prvo su energenti. Primjera radi, troškovi električne energije u narednom periodu će biti višestruko uvećani, tako da će biti neophodno osigurati sredstva izvana kako bi se ovi troškovi mogli izmiriti. Sljedeće je osiguravanje hrane i higijenskih potrepština, kako nam se ne bi više dogodila situacija da Crveni križ najavi kako od 1. oktobra nema više sredstava za osiguravanje osnovnih potrepština. Ovaj problem je riješen tako što je UNHCR najavio da su osigurana sredstva za ove namjene. Treće bitno pitanje je urediti sistem sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Ilustracije radi, trenutno je nepokriveno 71.000 KM troškova za liječenje migranata, koje Klinički centar Univerziteta u Sarajevu ne zna kome uopće da ih fakturiše – kazao je Lipjankić.

Govoreći o radu domaćih institucija istakao je primjer centara u Salakovcu u koje su smješteni migranti u maju ove godine. Kazao je kako oni nisu ništa lošije opremljeni od bilo kojeg sličnog centra u Evropi, te da bi Salakovac trebao biti primjer kako urediti i ostale centre u BiH.

Što se tiče međunarodne pomoći, dodao je da domaće institucije nemaju podatke o utrošku tog novca, jer se ta sredstva realizuju putem međunarodnih organizacija poput UNHCR-a i IOM-a.

- Taj novac se koristi za osiguravanje hrane i drugih osnovnih potrepština, te za pružanje druge pomoći koja je potrebna migrantima i izbjeglicama u BiH, posebno onima na području Bihaća i Velike Kladuše – kazala je viša savjetnica za međunarodnu zaštitu UNHCR-a Stephanie Woldenberg.

Osim angažovanja dodatnog broja ljudi i boljeg upravljanja podacima, među preporuke koje se odnose na sve ili većinu domaćih institucija su i izrada jedinstvenih smjernica i standarda radi boljeg rješavanja potreba migranata, te organizovanje redovnih sastanaka sa nevladinim i međunarodnim organizacijama kako bi se raspravljalo o aktuelnim dešavanjima i finansijskim potrebama u vezi sa ovim problemom.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije