Radiolozi u bolnicama širom svijeta će sve više koristiti medicinske slike – koje uključuju rendgenske snimke i CT, MRI i PET skeniranje – koje su prvo pročitale i procijenile AI mašine. Gastroenterolozi će se također oslanjati na mašinski vid tokom kolonoskopije i endoskopije kako bi pokupili polipe koji bi inače propustili. Ovaj napredak je omogućen opsežnom validacijom "mašinskih očiju" - dubokih neuronskih mreža obučenih sa stotinama hiljada slika koje mogu precizno da pokupe stvari koje ljudski stručnjaci ne mogu.

Jedna od najuzbudljivijih novih mogućnosti AI je da podučava neobučene i neupućene ljude da pribavljaju slike medicinske kvalitete putem pametnog telefona. Neko bez ikakvog medicinskog znanja moći će ubaciti ultrazvučni pretvarač u bazu pametnog telefona i odmah dobiti visokokvalitetne slike.

AI algoritam upućuje osobu da pomjeri sondu gore ili dolje, u smjeru kazaljke na satu ili suprotno od kazaljke na satu, i automatski će snimiti sliku kada zadovolji standard objektiva. Ovo će proširiti mogućnost izvođenja medicinskog snimanja većine dijelova tijela (osim mozga), bilo gdje, bilo kada i od bilo koga. Istovremeno se razvijaju i algoritmi za automatizovana tačna tumačenja.

U 2023. godini vidjet ćemo više ovoga u udaljenim dijelovima svijeta, što je možda najbolji primjer potencijala umjetne inteligencije da smanji zdravstvene nejednakosti.

Ista demokratizacija dubokog učenja progresivno uzima maha i za pacijente, koji već mogu biti obaviješteni algoritmom svog pametnog sata da imaju abnormalan srčani ritam (kao što je fibrilacija atrija).

U 2023. to će se proširiti na preliminarnu dijagnozu svih oštećenja kože, infekcija urinarnog trakta, dječjih infekcija uha i sve većeg broja uobičajenih stanja koja nisu opasna po život.

Ovo su rani koraci ka virtuelnom zdravstvenom treneru kako bi se spriječila stanja kojima je osoba izložena i koja predstavljaju povećani rizik, a koji će se 2023. godine koristiti za upravljanje specifičnim stanjima kao što su dijabetes, hipertenzija, pa čak i depresija, uz pomoć chatbotova i ljudskih trenera u pozadini kada je to potrebno.

AI će 2023. godine također pomagati doktorima u njihovim svakodnevnim zadacima – posebno tako što će biti oslobođeni posla mukotrpnog upisivanja medicinskih podataka u kompjuter. Ovaj teret ne samo da doprinosi izgaranju među doktorima, već značajno umanjuje interakcije s pacijentima. Obrada prirodnog jezika i mašinsko učenje sada omogućavaju da se sintetičke bilješke kreiraju automatski iz razgovora između doktora i pacijenata tokom posjete ili pored kreveta.

Vidjeli smo početak korištenja umjetne inteligencije za daljinsko praćenje, koja već spriječava potrebu za hospitalizacijom pacijenata sa COVID-19 prikupljanjem podataka u realnom vremenu sa nosivih senzora. To će se samo povećati 2023. godine. Međutim, još uvijek nam je potrebno više ispitivanja validacije kako bismo pokazali da algoritmi mogu precizno predvidjeti rane znakove kliničkog pogoršanja i intervenirati.

Ipak, i dalje postoji velika potreba za smanjenjem pristrasnosti, uspostavljanju privatnosti i sigurnosti u primjeni medicinske umjetne inteligencije.