"Zapalio se automobil na glavnoj cesti u Sarajevu", "Potpuno izgorio džip na Kobiljoj Glavi", "Zapalio se 'golf' na putu Sarajevo - Sokolac", "'Passat' planuo u vožnji", neki su od naslova koji su u posljednje vrijeme punili stupce crnih hronika.

Gotovo da ne prođe dan, a da u nekom dijelu Bosne i Hercegovine ne izbije požar na vozilu. Osim namjernih paljevina, koje nisu rijetka pojava, u posljednje vrijeme učestala su samozapaljenja vozila do kojih dolazi dok je vozilo u mirovanju (rijetko) i (češće) dok je automobil u pogonu.

Tako je, ilustracije radi, u augustu ove godine u Sarajevu, od devet požara na vozilima, u četiri slučaja bila riječ o samozapaljenju.

Prema mišljenju struke, najčešći uzrok samozapaljenja vozila krije se u lošem održavanju vitalnih dijelova automobila, posebno sistema za napajanje i paljenje.

Stalni sudski vještak protivpožarne zaštite Fehret Ibrak kaže za Faktor da do požara dolazi zbog tehničke neispravnosti vozila.

- Najčešće se radi o vozilima koja su stara po 15 i više godina, a zbog neredovnog održavanja dolazi do oštećenja na dovodnim crijevima za gorivo. Crijevo koje je od gume pukne, dolazi do prskanja zapaljive materije po zagrijanoj površini i tako najčešće dođe do zapaljenja - kaže Ibrak.

Na konstataciju da je, dakle, najčešći uzrok samozapaljenja vozila ustvari nemar vlasnika, naš sagovornik dodaje: "Dok ide - ide, kad plane - uhvate se za glavu".

Do zapaljenja vozila također može doći i zbog neispravne ili nestručno popravljene električne instalacije. Dovoljno je, naprimjer, da samo djelić izolacije bude loše postavljen i da na tom mjestu dođe do varničenja i instalacija se zapali.

Kod automobila na plinski pogon posebno je važno obratiti pažnju da u rezervoaru uvijek ima i benzina.

Ukoliko nema benzina, pumpa vrti "u prazno", membrana postaje porozna i pri sljedećem kontaktu sa benzinom može doći do kapanja, što opet može dovesti do požara.

Struka kaže i da su rizici od samozapaljenja znatno manji kod dizelskih nego benzinskih motora.