VEZANI TEKST - Šta sve može Dodik sa dvotrećinskom većinom u NSRS-u?

- Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka - navodi se u Ustavu Bosne i Hercegovine. 

Kada je riječ o članovima Predsjedništva BiH, Bošnjaku i Hrvatu koji se biraju neposredno sa teritorije Federacije BiH, do sada je u samo jednom slučaj pokrenuto pitanje vitalnog interesa entiteta. 

Uradio je to nekadašnji član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić u martu 2009. godine. 

Bez konsenzusa, sa Silajdžićevim glasom "protiv" usvojena je Odluka o pokretanju postupka zaključivanja ugovora o dvojnom državljanstvu između BiH i Crne Gore na 54. sjednici Predsjedništva BiH održanoj 17. marta 2009. godine. Silajdžić je tada ocijenio da se radi o odluci štetnoj po vitalni interes entiteta, te je zahtjev dostavio Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH. Njegov zahtjev Klub Bošnjaka nije potvrdio dvotrećinskom većinom te je odbačen. 

Vitalni entitetski interes uglavnom su do sada pokretali članovi Predsjedništva BiH Srbi izabrani neposredno sa teritorije RS-a, a definitvno rekorder je lider SNSD-a Milorad Dodik kojem je vitalni interes entiteta služio za blokade države. 

Samo u proteklom četverogodišnjem mandatu bivši član kolektivnog šefa države Milorad Dodik u nekoliko navrata je proglašavao pojedine odluke Predsjedništva BiH štetnim po vitalni interes entiteta RS, te se o njegovom vetu izjašnjavala Narodna skupština RS-a, gdje mu je bilo potrebno 56 zastupnika, odnosno dvotrećinska većina. 

VEZANI TEKST - Dodikov veto oboren četvrti put zaredom u NSRS

U 2019. i 2020. godini održane su četiri posebne sjednice NSRS-a na kojima se odlučivalo o izjavi Dodika da su odluke Predsjedništva BiH štetne po vitalni interes RS-a. Na njima je dobio podršku. Tako je NSRS u julu 2019. potvrdio da je po vitalne interese entiteta štetan Zaključak o prihvatanju Zvaničnog stava BiH u vezi s nastavkom izgradnje mosta Komarna – Pelješac, u februaru 2020. da je po RS štetan Zaključak o utvrđivanju zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini, a u julu 2020. da su štetne tri odluke Predsjedništva, između ostalog i odluka o odobravanju zaključivanja Ugovora o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS 2021.

U septembru 2020. prihvaćeno je da je po entitetski interes štetna odluka o odobravanju zaključivanja Memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine i Međunarodne fondacije za izborne sisteme.

U 2021. godini se desio zaokret pa tako u oktobru nije potvrđeno da je po interes RS-a štetno deset odluka i zaključaka Predsjedništva BiH, među kojima otvaranje ureda Ambasade Rusije u Banjoj Luci, otvaranje Ambasade Azerbejdžana i davanje agremana ambasadoru Dominikanske Republike.

Dodik je u septembru 2022. pokrenuo zaštitu vitalnog interesa RS-a u vezi s agremanom njemačkom ambasadoru u BiH Thomasu Fitschenu, ali za to nije dobio podršku u NSRS-u.