Dodik bi da šefuje i vojskom: Vrhovni komandant OSBiH je Predsjedništvo, odluke se donose konsenzusom

Objavljeno: 14.01.18 u 08:12 Autor: A. Šarenkapa

Nakon ataka na pravosuđe, fiskalnu politiku i druge oblasti, odnosno institucije na državnom nivou, predsjednik RS-a se sada "namjerio" i na Oružane snage BiH.

Nakon što mu je član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić poručio da je zakasnio sa zahtjevom za svečano postojavanje pripadnika Oružanih snaga BiH, Milorad Dodik je "osuo paljbu" na cijeli sistem angažovanja pripadnika OSBiH.

- Nedopustivo da o dijelu, gdje vi baštinite tradiciju Vojske RS, bude pitan bilo koji birokrata i administrativac u Ministarstvu odbrane BiH, pa i sam ministar. To bi trebalo da bude isključiva nadležnost srpskog člana Predsjedništva BiH i onda ne bismo imali problema – poručio je Dodik na prijemu koji je, povodom pravoslavnog Božića, organizovao zamjenik ministrice odbrane Boris Jerinić.

Valjda mu se prohtjelo da malo i on komanduje Vojskom, očekujući da bi na narednim izborima on mogao biti izabran na funkciju člana Predsjedništva BiH.

- Vrhovni komandant, odnosno zapovjednik je Predsjedništvo BiH. Sve odluke, kada je u pitanju odbrana, kao što je upotreba snaga, zapovijedanje i slično, donose se konsenzusom. To piše u Zakonu o odbrani, u dijelu koji govori o ovlastima Predsjedništva. Kada je u pitanju odavanje počasti, postoji Pravilnik o počastima, prema kojem, na osnovu naloga Predsjedništva, Ministarstvo odbrane donosi odluku o tome. Svaki član Predsjedništva pojedinačno može dobiti počast, na mjestu gdje on obavlja aktivnosti, bez obzira na lokaciju – pojasnio je za Faktor načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Ante Jeleč.

Tako kažu Zakon i podzakonski akti. Ono što Dodik zaboravlja je da je za promjenu bilo kojeg zakona potrebna podrška predstavnika sva tri naroda. Odnosno potrebno mu je da njegovi prijedlozi poput ovog o načinu angažovanja pripadnika Oružanih snaga dobiju, osim opće, i entitetsku većinu u Parlamentu. Upravo su Dodik i njegovi sateliti najveći zagovornici entitetskog glasanja u državnom Parlamentu.

Međutim, sada mu se to insistiranje na entitetskom glasanju vraća kao bumerang, jer je izvjesno da bošnjački predstavnici u najvišem zakonodavnom organu države neće dozvoliti ponovno rastakanje i podjelu OSBiH, nakon što su one uz silne muke formirane kao jedinstvena cjelina 1. decembra 2005. godine.