O izvoru te pandemije historičari raspravljaju vijekovima, ali nadgrobni spomenici, od kojih su neki upućivali na misterioznu kugu, i genetski materijal iz tijela ekshumiranih iz dvije grobnice koje datiraju iz 13. vijeka dale su konkretnije odgovore na ovo dugotrajno pitanje.

Istraživači su prvi put iskopali grobnice 1880-ih. Nadgrobne natpise, napisane na sirijskom jeziku, 2017. godine je preispitao historičar Fil Slavin, vanredni profesor na Univerzitetu Stirling u Škotskoj. Primijetio je da je od 467 ukopa koji su precizno datirani, nesrazmjeran broj, njih 118, je iz samo dvije godine: 1338. i 1339. To je otkriće koje je opisao kao "zapanjujuće".

- Kada imate jednu ili dvije godine s "viškom" mortaliteta, to znači da se nešto dešava. Ali još jedna stvar koja mi je zaista privukla pažnju je činjenica da je ti bilo samo sedam ili osam godina prije nego je kuga zapravo došla u Evropu - rekao je Slavin na brifingu za novinare, piše CNN.

- Uvijek sam bio fasciniran Crnom smrću. I jedna od mojih želja je bila da riješim zagonetku njenog porijekla - dodao je.

Slavin i njegovi saradnici otkrili su posmrtne ostatke 30 osoba sahranjenih u grobnicama u Kirgistanu i odnešene su u Muzej antropologije i etnografije Petra Velikog u Sankt Peterburgu u Rusiji. Istraživački tim je uspio dobiti dozvolu da pokuša izvući DNK iz skeleta kako bi shvatio kako su umrli.

VEZANI TEKST - Svi umrli od iste bolesti: U engleskom selu nađena stara masovna grobnica

Za sedam pojedinaca, istraživači su uspjeli izdvojiti i sekvencirati DNK iz njihovih zuba. U ovom genetskom materijalu pronašli su DNK bakterije kuge, koju naučnici zovu Yersinia pestis, kod tri osobe, koje su sve imale upisanu 1338. godinu smrti na nadgrobnim spomenicima. To je potvrdilo da je kuga koja se spominje na nadgrobnim spomenicima zaista bila kuga koja se sa glodara prenosi na ljude putem buha.

Godine 1347. kuga je prvi put ušla u Mediteran preko trgovačkih brodova koji su prevozili robu s teritorija oko Crnog mora. Bolest se potom proširila Evropom, Bliskim istokom i sjevernom Afrikom, zahvatajući i do 60 posto stanovništva, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature prije nekoliko dana.

Neki historičari vjeruju da je kuga koja je izazvala Crnu smrt nastala u Kini, dok drugi misle da se pojavila u blizini Kaspijskog mora. Indija je također istaknuta kao mogući izvor. Soj kuge nastavio je da kruži svijetom 500 godina.

Najnovija studija dodaje obilje informacija otkrivenih sekvenciranjem drevnih patogena poput kuge koji ostavljaju genetski otisak u ljudskoj DNK.

Naučnici su 2011. prvi put sekvencirali genom bakterije kuge, Yersina pestis, pronađene kod dvije žrtve kuge ukopane u Londonu. Od tada je više genetskog materijala izvučeno iz grobnica širom Evrope i južne Rusije.

Ovaj rad je pokazao eksploziju, ili kako to nazivaju "velikim praskom", u raznolikosti sojeva kuge koja se dogodila u evoluciji bakterije kuge prije nego što je Crna smrt poharala Evropu, najvjerovatnije u 10. i 14. vijeku.

Istraživači uključeni u ovu najnoviju studiju vjeruju da je područje oko dva groblja u blizini jezera Issyk-Kul u Kirgistanu moralo biti porijeklo soja kuge koji je izazvao Crnu smrt jer su dva drevna genoma kuge koje je tim sastavio iz zuba otkrila jedan jedini soj kuge koji je najnoviji direktni predak ovog događaja "velikog praska". To ga stavlja na sam početak izbijanja Crne smrti i prije nego što je stigla u Evropu.

VEZANI TEKST - WHO pozvao na hitno postizanje međunarodnog sporazuma o odgovoru na pandemije

- Otkrili smo da su drevni sojevi iz Kirgistana pozicionirani tačno u čvorištu ovog ogromnog događaja diverzifikacije - rekla je glavna autorica studije Maria Spyrou, postdoktorski istraživač na Univerzitetu u Tibingenu u Njemačkoj.

Dodatni dokazi koji potkrepljuju tvrdnju istraživača došli su iz poređenja sojeva kuge pronađenih kod "savremenih" glodara sa onima koje su sekvencionirali sa groblja. Otkrili su da se moderni sojevi kuge koji su najbliži drevnom soju danas nalaze kod divljih glodara, poput marmota, koji žive u planinama Tian Shan, vrlo blizu dva grobna mjesta.

- Ono što je zaista izvanredno je da danas, među glodavcima koji žive u toj regiji, imamo najbliže žive rođake tog soja velikog praska (bakterija kuge) - rekao je viši autor studije Johannes Krause, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, Njemačka.

- Pronašli smo ne samo pretka Crne smrti, već smo zapravo pronašli pretka većine vrsta kuge koje danas kruže svijetom – dodao je.

Krause je istakao da tim još mnogo toga ne zna, na primjer od koje se tačno životinje bolest prelila na ljude. Ali razumijevanje porijekla najveće pandemije u ljudskoj historiji moglo bi pomoći u pripremi za buduća prelivanja bolesti.

- Baš kao i Covid, Crna smrt je bila bolest u nastajanju i početak ogromne pandemije koja je trajala nekih 500 godina. Veoma je važno razumjeti zapravo u kojim okolnostima se pojavila - rekao je Krause.