open-navfaktor-logo
search
Alarmiranje društva
Djeca u BiH imaju sve više psihičkih poteškoća zbog velikih izazova i problema u odrastanju
Položaj djece u Bosni i Hercegovini je i dalje vrlo kompleksan. Uprkos napretku u nekim područjima, daleko je od idealnog. Djeca su izložena različitim vrstama poteškoća u današnje vrijeme i traže u velikoj mjeri pomoć i podršku.
28.01.2023. u 18:40
get url
text
get url
text

Jedan od glavnih problema je siromaštvo. Prema podacima Eurostata, u Bosni i Hercegovini je oko 30 posto djece u riziku od siromaštva, što je više nego u većini drugih zemalja u Evropskoj uniji. Siromaštvo je povezano s nedostatkom pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama, što može dovesti do dugoročnih negativnih posljedica na razvoj djece.

- Kada su upitanju mladi i djeca u BiH, generalno bismo trebali svi, kako pojedinci tako i nadležne institucije da obraćamo veću pažnju prema njima zbog njihove psiho-fizičkog razvoja i nezrelosti, kao i njihove važne uloge u društvu kao budućih nosilaca promjena. Visoka stopa siromaštva u BiH, kao sociopatološko stanje, dodatno je usloženo globalnim procesima, ratnom prošlosti, nemirnom sadašnjosti itd. BiH čini visokopozicioniranu zajednicu na ljestvici nepoželjnih zajednica za život i s tim u vezi ovi svi procesi utječu na mlade ljude - pojašnjava sociolog Vladimir Vasić za Faktor. 

S jedne strane imamo siromaštvo, a s druge problem kod mentalnog i fizičkog razvoja djece zbog nekontrolisanog pristupa skoro svakog djeteta internetu i društvenim medijima, zbog kojih djeca imaju sve veći broj psihičkih smetnji.

- Kada je riječ o psihološkim smetnjama kod djece i mladih, danas se najčešće susrećemo sa problemima anksioznosti, depresivnosti, ali isto tako možemo reći da uslijed izloženosti djece modernim sredstvima tehnologije, kao što je pretjerano korištenje interneta, igranje igrica, izloženost različitim društvenim medijima, imamo povećan broj djece sa elementima agresivnosti, ali i djecu koja su izložena tzv. cyber bulingu, odnosno zlostavljanju putem društvenih medija. Sve to izaziva kod djece osjećaj odbačenosti, manje vrijednosti – kazala je psihologinja Mirela Hadžić.

- Ključnih faktora koji utječu na psihičko stanje mladih ljudi jeste međusobno udaljavanje mladih ljudi uz pomoć društvenih mreža. To možda paradoksalno zvuči, ali mislim da se mladi ljudi na jedan težak način socijalizuju danas, s obzirom na to da žive u eri društvenih mreža gdje su međusobno fizički udaljeni, gdje nema kontakta oči u oči, gdje nema međusobne socijalizacije. To zahlađenje odnosa među mladim ljudima svakako da nije dobro - dodao je sociolog Vasić.

Psihološkim problemima kod djece uveliko je doprinijela pandemija zbog koje su djeca pohađala nastavu online te zbog koje su bili osuđeni na boravak u kući dugo vremena bez kontakta, socijalizacije i boravka na otvorenom sa porodicom ili vršnjacima.   

- U posljednje vrijeme imamo veliki broj djece koji se suočava sa poteškoćama pažnje, koncentracije i poteškoćama u učenju. Djeca su uslijed pandemije najvjerovatnije izgubila radne navike i imaju problem sa organizacijom učenja. Zahtjevi školske sredine i škole postaju preveliki i oni ne znaju kako da se suoče sa tim poteškoćama pa nam djeca dolaze i sa problemima gdje ne mogu da uče, zatim imaju problem sa depresivnošću, samopovređivanjem i različitim smetnjama – istakla je psihologinja.

Drugi problem sa kojim se djeca suočavaju je nejednakost zdravstvene zaštite za djecu u Bosni i Hercegovini. Mnoga djeca ne dobijaju potrebne medicinske usluge, a postoji velika razlika u kvaliteti zdravstvene zaštite između različitih dijelova zemlje.

Pored ovih problema, djeca u Bosni i Hercegovini su također izložena riziku od nasilja i zlostavljanja. Različiti oblici nasilja, uključujući fizičko, emocionalno i seksualno nasilje, česti su problemi za djecu u Bosni i Hercegovini.

- Mislim da veliku pažnju posvećujemo samo mladim ljudima onda kada se desi nešto što je negativno kada su mladi sudionici ili žrtve nekih djela, a da se vrlo malo vremena posvećuje mladima ljudima, odnosno prevenciji i suzbijanju tih nekih negativnih pojava. Također, mislim da porodična dezintegracija čini osnov za sociopatološko i kriminalno ponašanje mladih. Jedan od najvećih problema sa kojima se mladi susreću je upravo ta socijalna zapuštenost djece koju roditelji na jedan način direktno ili indirektno guraju u svijet kriminala i svijet patologije – poručuje sociolog Vasić.

Međutim, on ističe da je jedan od većih problema i način na koji djeca i mladi u Bosni i Hervegovini konzumiraju slobodno vrijeme.

- Ono što meni najviše smeta jeste način na koji mladi provode svoje slobodno vrijeme. Akcent bi svi trebali da stavimo na viška slobodnog vremena kojeg imaju mladi, odnosno ispitati sve okolnosti koje su dovele da kod pojedinca dođe do akumulacije slobodnog vremena. Niz je faktora, ali ključni su nezainteresovantost, pasivnost što su pojedinačni faktori koji oblikuju psihološku svijest kod mladih ljudi - kazao je Vasić.

Da bi se poboljšao položaj djece u Bosni i Hercegovini, potrebni su napori na svim nivoima. To uključuje povećanje pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama za siromašnu djecu, te jačanje zakonskih i institucionalnih mehanizama za zaštitu djece od nasilja i zlostavljanja.

- Ono što je važno naglasiti je to da je u posljednje vrijeme naše društvo prepoznalo taj problem i da su u posljednjih par mjeseci u svim školama u Kantonu Sarajevo zaposleni psiholozi koji će moći na adekvatan način pružiti pomoć i podršku djeci koja imaju određene poteškoće. Ukoliko djeca imaju neke veće poteškoće i psiholozi u školi to ne budu mogli riješiti, onda će se moći obratiti stručnjacima u centrima za mentalno zdravlje – rekla je psihologinja Hadžić za Faktor.

Svjesnost o ovim problemima i poduzimanje konkretnih mjera je važno za osiguravanje da svako dijete u Bosni i Hercegovini ima priliku za zdrav i sretan život.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.