Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo trenutno ima oko 255 stanova na različitim lokacijama u Kantonu Sarajevu.

Većina tih stanova još uvijek nije vraćena Zavodu za izgradnju od strane Uprave za stambena pitanja, iako su 2005. godine od strane tadašnjeg direktora, Upravi a u skladu sa zakonom o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova podneseni zahtjevi za vraćanje stanova.

Ko živi u stanovima koji od strane Uprave nisu vraćeni Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju nema pouzdanu informaciju, dok u stanovima koji su u vlasništvu Zavoda za izgradnju žive privremeni korisnici, a i nekolicina tih stanova je prazno.

Direktor Zavoda za izgradnju KS Mirza Hulusić za Faktor je kazao da su stanovi Zavoda za izgradnju državna imovina kojom bi u konačnici trebala da raspolaže Skupština Kantona Sarajevo a kojima je Vlada Kantona Sarajeva i Skupština Kantona Sarajevo u prošlom sazivu dala oblik namjenskih sredstava za potrebe eksproprijacije, popularnije poznatiji kao stanovi za "ruševince".

- Zavod je specifična institucija, stanovi kojima mi upravljamo u ime i za račun Skupštine Kantona Sarajevo i građana Kantona Sarajevo imaju različitu sudbinu. Stanove nije ni Skupština ni Vlada Kantona Sarajevo dodjeljivala nikome u vlasništvo, već je to rađeno odlukama direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo pojedinačnim rješenjima. Moj problem sa takvim pristupom je da se prethodno nikada nije formirao neki općeprihvatljiv sistem kojim direktor Zavoda dodjeljuje nekome stan na korištenje ili u trajno vlasništvo. S obzirom na to da je meni neprihvatljivo da budem u poziciji da sa ogromnim resursom u vlasništvu građana Kantona Sarajevo raspolažem bez ikakve kontrole i bez ikakvog sistema, smatrao sam da je jedino fer predložiti Vladi Kantona Sarajevo da zajedno pokušamo iskoristiti ovaj resurs u dalji razvoj Kantona ili sistemsko rješavanje socijalnih slučajeva u Kantonu Sarajevo. Ovim prijedlogom pokušao sam minimizirati ulogu direktora Zavoda i smanjiti mogućnost eventualne zloupotrebe i trgovine utjecajem. S tim ciljem a u koordinaciji sa Vladom Kantona Zavod je naručio nezavisni revizorski izvještaj koji će nam svima preporučiti kako se ophoditi sa ovim nekretninama. Nadam se da ćemo sa tom eksternom pomoći donijeti bolju odluku  - kaže Hulusić.

Ističe kako je Zavod institucija koja se bavi gradnjom i nemaju ni kapacitet niti mogućnosti da se bave socijalnim slučajevima.

- Niti imamo ljudskih kapaciteta da se upuštamo u bilo kakvu kvalitativnu vrstu raspodjele stanova. Ja sam čak tražio od Vlade KS da potpuno preuzmu te nekretnine i da ih u svojim socijalnim ili razvojnim programima rasporede, da se njihovom sudbinom ne bavi Zavod za izgradnju, jer zaista ne želim da budem u poziciji da bez ikakve kontrole mogu dijeliti te stanove isključivo kome ja hoću. Moje će zadovoljstvo biti ako iza sebe radeći ovaj posao ostavim ljepši, uređeniji grad, sa jako mnogo projekata iza sebe, i tu sam došao da se bavim gradnjom a ne dodjeljivanjem stanova, posebno kada za to ne postoji nikakav sistem – kaže direktor.

Međutim, ističe da ne može pobjeći i od činjenice da u stanovima ipak žive određeni ljudi.

- Neki od tih ljudi koji se nalaze u tim stanovima vrlo često žive u užasnim uslovima, a neki od njih i jesu pripadnici kategorija boraca, šehidske porodice, socijalno osjetljive kategorije. Kako su oni došli do tih stanova, također nema sistema. Mišljenja sam da se veoma nefer radilo sa tom kategorijom jer su im se davali neki ugovori o čuvanju koji im ne daju skoro pa nikakva prava.  Oni kao na neki period čuvaju stanove Zavoda i plaćaju račune, te im nakon 12 mjeseci prestaje svako pravo – pojašnjava Hulusić.

Kaže da na spiskovima trenutnih stanara stoje imena za koja pretpostavlja da nisu pripadnici određenih kategorija.

- Na spiskovima su i javne ličnosti, te uposlenici naših institucija. Zbog toga sam tražio od Vlade i od boračkih udruženja da mi dostave imena ljudi koji su članovi udruženja i koji su na tim spiskovima, da se ne bih ogriješio prema tim ljudima, u ovom periodu potrage za rješenjem – pojašnjava Hulusić.

On ističe da sistema nema i da bi najsretniji bio kada bi Vlada KS uzela stanove kao svoje resurse, a da Zavodu obezbjede novčana sredstva za eksproprijaciju nekretnina.

- A s obzirom na to da se radi o Zavodu za izgradnju koji između ostalog ima svoju djelatnost da vrši eksproprijaciju odnosno rušenje imovine. Nekada se pojavi slučaj da ljudi žele zamjensku nekretninu kada im se ruši imovina u potrebe izgradnje. Najčešće su to ljudi koji tragaju za bržim rješenjima, pa smo mi sretni kada imamo nekretninu da im ponudimo. Mi trenutno sad na Prvoj transverzali imamo par takvih slučajeva gdje je mnogo korisnije da imamo te stambene jedinice, a Vlada Kantona Sarajevo u prošlom sazivu je odlučila da su ovi stanovi za tu namjenu, te nam je znatno olakšala posao – pojašnjava.

Hulusić ističe da bi bio sretan kada bi sve stanove koje imaju mogli zamijeniti za nekretnine koje se nalaze na mjestima realizacije bilo kojeg projekta na kojem Zavod radi.

- Ne samo na Prvoj transverzali, bio bi sretan kada bi stanove mogli iskoristiti kao resurs za eksproprijaciju nekretnina na prostoru bilo kojeg kapitalnog projekta koji radimo, škole, bilo koje javne ustanove, bilo šta što rade općine ili Kanton – kaže direktor Zavoda.

Trenutno je Zavod dio sudskog procesa u kojem se dokazuje legitimnost stanovanja uposlenika Zavoda i dobijanja stanova na korištenje pa i u vlasništvo.

- Sud će ocijeniti da li je to sve legitimno, trenutno je u toku sudski proces, pa bi ja izbjegao davanje konkretnog odgovora na ovo pitanje, radi integriteta Suda i eventualne odluke. Skupština je također zainteresirana za sudbinu tih stanova jer je imala priliku da se o njima informiše u izvještaju koji smo joj skoro podnijeli. Pitanje zastupnika Aljovića je davalo naznaku o kakvom se tu problemu zapravo radi, njega je interesiralo kako je došlo do toga da bivša direktorica svome sinu, djeci uposlenika i određenim povlaštenim kategorijama društva dodjeljuje stan – zaključuje Hulusić.