Nakon što je Albaniju pogodio razorni zemljotres, a nakon toga i Bosnu i Hercegovinu, pitali smo direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka šta činiti u slučaju jačeg zemljotresa.

- Uglavnom treba ostati pribran, bez panike, to je ključna stvar u svakoj nesreći. Ne dopustiti da paničarite već da tražite siguran zaklon ispod sigurnih površina, greda. Skloniti se od prozora i slušati, u samim intervencijama, preporuke ovlaštenih osoba, spasilaca – navodi Solak.

Kaže da treba znati šta poduzeti ukoliko treba da pomognete nekom drugom ko je u nevolji.

- Nerijetko ljudi žele da pomognu odmah i tada dovode sebe u opasnost, bez obzira na to je li poplava, požar ili zemljotres. Uvijek je veoma važno da se u tim trenucima slušaju ovlaštene osobe. Ništa ne poduzimati samoinicijativno jer tada možete ugroziti i sebe i druge ljude – pojašnjava Solak.

Kaže da, ukoliko ste u visokoj zgradi u vrijeme zemljotresa, treba ostati u stanu.

- Ukoliko krenete vani, samo možete napraviti gužvu na stepeništu koje je veoma osjetljivo, liftovi se ne trebaju koristiti. U većini slučajeva treba pronaći siguran zaklon ispod čvrstih dijelova, armiranih. Vidjeli smo da su se u Albaniji neke zgrade sklopile kao kule od karata i tu je teško naći mogućnost da se negdje sakrijete, ispod štokova. Zemljotres je strašna nesreća koja se ne može predvidjeti, nenajavljen je. I u svoj svojoj silini razdora ostavlja užasne posljedice – kazo je Solak.

Ističe kako manji ili slabiji zemljotresi mogu dovesti do toga da padne luster, TV prijemnik, da se obori ormar.

- Od tih stvari se može sakriti pod štok, pod čvrsti objekat, ali u slučaju razornih zemljotresa gdje dolazi do urušavanja svih ploča, niti ste na stepeništu sigurni, niti pod čvrstim predmetom. Nema značajanijih preporuka kada su u pitanju razorni zemljotresi. Ali mislim da je to sve zbog lošeg sistema gradnje, u Albaniji smo vidjeli da je kvalitet gradnje loš – ističe.

Kaže da je važno da nadležne institucije imaju određene planove i procjene ugroženosti određenog teritorija, da se zna gdje se zemljotresi pojavljuju.

- To je već urađeno i postoje mape rizika za zemljotrese. Kod nas su to područja gdje su se i u prošlosti dešavali zemljotresi, to je područje Banje Luke, oko Tuzle, te dio oko Dinare, Livanjski kanton – pojašnjava sagovornik.

Kaže da se radilo na razvijanju kapaciteta, naročito nakon 60-ih godina kada su ovaj prostor pogodili zemljotresi.

- Promijenio se sistem gradnje, temelja, konstrukcija, tako da su konstrukcije u BiH značajno ojačane poslije zemljotresa u Banjoj Luci, pa zatim u Skoplju, došlo je do promjene u samim konstrukcijama zgrada tako da naši objekti mogu da podnesu značajne zemljotrese, tako da zemljotresi do šest stepeni Richtera ne bi trebalo nikakve probleme da predstavljaju u BiH. A s obzirom na kapacitete, dosta toga se radilo u strukturama civilne zaštite, prije svega mislim na vatrogasne jedinice koje su se osposobile sa raznim vrstama alata i opreme za te stvari. FUCZ je osposobio svoj tim za odgovor u slučaju ruševina, u slučaju zemljotresa, osposobio se sa tehnikama za potrage za ljudima, za pregled cijelog terena, gdje su angažirani svi istrenirani, obučeni i osposobljeni ljudi, tehnika, psi. A treba poraditi na podizanju svijesti u vezi s nesrećama, ne samo za zemljotrese već u svim sferama života – zaključuje Solak.