Međutim, kada je riječ o Skupštini Kantona Sarajevo, gdje on "lideriše procesima" Konaković nema ovakav stav. Posvađan je sam sa sobom, te mu je tako opravdano i "demokratski" da predsjedavajućeg ili dopredsjedavajućeg Skupštine iz reda srpskog i hrvatskog naroda ili ostalih izaberu Bošnjaci.

Prema novom poslovniku, koji će se na sutrašnjoj sjednici naći pred zastupnicima Skupštine KS, a čiji je Konaković predlagač, u članu 11. navodi se:

- Ako klubovi naroda i ostalih prilikom predlaganja kandidata za predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine ne mogu predložiti kandidata zbog istog broja glasova, izbor će izvršiti Skupština natpolovičnom većinom od ukupnog broja izabranih zastupnika u Skupštini.

Do sada, praksa je bila da u ovakvim slučajevima, kada unutar jednog kluba naroda i ostalih, dva kandidata imaju isti broj glasova, pristupa se žrijebanju.

Takav je slučaj bio i prilikom izbora skupštinskog rukovodstva u ovom sazivu (2018-2022). Klub Srba predložio je za dopredsjedavajućeg Smiljanu Viteškić i Igora Stojanovića, koji su imali isti broj glasova, te je žrijebanjem unutar Kluba izabrana Viteškić, a potom je sa ostalim članovima rukovodstva potvrdila Skupština.  

Konakovićev novi prijedlog, ukoliko bi se dogodila ista situacija da u Klubu Srba ili Hrvata ili ostalih dva kandidata imaju isti broj glasova, ne bi se išlo na žrijebanje, već bi Skupština u kojoj su većinski zastupnici Bošnjaci odabrala člana skupštinskog rukovodstva.

Primjedbe na ovaj član imao je Konakovićev kolega iz NiP-a Aljoša Čampara, kao i Mirza Čelik iz DF-a.

Čampara je skrenuo pažnju da je to materija koja zadire u Ustav KS.

- Ukoliko bismo ovakvu odredbu prihvatili, bojim se da bismo mi došli u situaciju da u ovoj skupštini od 35 zastupnika koliko ih imamo, da je 29 Bošnjaka. U svakoj varijanti bi Bošnjaci odlučivali. Žrijebanje postoji u Izbornom zakonu, tako da ne vidim razlog niti svrhe da bi Skupština trebala odlučivati. Mislim da svaki klub naroda mora i treba odlučivati ko će ga predstavljati – kazao je Čampara.

Stav predlagača Elmedina Konakovića je da se primjedba ne prihvata.

- Predlagač je mišljenja da je predložena odredba više u duhu demokratije, u odnosu na postupak žrijebanja.

Također, predlagač Konaković je novim poslovnikom predvidio da su potrebni potpisi 18 zastupnika za podnošenje inicijative za smjenu Vlade, umjesto dosadašnjih najmanje jedna trećina, odnosno 12 zastupnika.

I na ovaj član poslovnika (231) koji je izradio šef NiP-a primjedbu je imao Čampara, ali je predlagač odbio uz obrazloženje da je "formulacija opravdana jer je taj broj potreban za potvrđivanje Vlade".  

- Svi znamo da je prije bilo 12 zastupnika. Sama riječ kaže da se nešto inicira. Dakle, inicijativa nije isto što i odluka. Ovdje je dovoljno 18 zastupnika da se donese odluka. Pretvarati incijativu u odluku na ovakav način nije dobro, nije demokratski. Svugdje na svijetu, u svakom zakonodavnom tijelu za podnošenje bilo koje inicijative treba manji broj zastupnika nego za donošenje odluke upravo radi lobiranja, iznošenja mišljenja – bila je Čamparina primjedba.