open-navfaktor-logo
search
Probe u toku
Dino Mustafić: Predstava "Osramoćeni" preispitat će temeljna pitanja savremenog čovjeka
U Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH u toku su probe za predstavu "Osramoćeni", pulicerom nagrađeni tekst autora Ayada Akhtara, u režiji Dine Mustafića.
06.06.2020. u 08:31
get url
text
Detalj s probe u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH

Uloge u predstavi ostvarili su: Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Boris Ler, Snežana Bogićević i Lazar Dragojević, dok predstavu vizuelno oblikuje Mirna Ler.

Predstava govori o islamofobiji i o identitetima muslimansko-američkih građana... Zašto ste se odlučili za ovaj tekst?

- Imam afinitet prema tekstovima koji provociraju publiku da se suoče sa onim situacijama koje preispituju neka temeljna pitanja savremenog čovječanstva. Zanimljivo je viđenje kada se sukobljavaju vizura romantične ideje o drugim kulturama, a istovremeno ističe i usloženost odnosa unutar multikulturalnog društva.

Ovaj nagrađeni tekst odlikuje sjajan dijalog, oštar, beskompromisan i emotivan. Uokviren je u visokoj klasi američkog društva u New Yorku, bogatom stanu Amira i Emily, bračnog para čiji se kulturni sukob razvija do usijanja. Naturalizovani Amerikanac Amir odbacuje svoje muslimansko vaspitanje jer ga smatra nazadnim, dok Emily, bijela žena, umjetnički romantizira muslimansku tradiciju kao izvor njene kreativne faze u stvaranju najnovije likovne umjetnosti.

Na večeri sa likovnim agentom Jevrejom i njegovom partnericom crne rase sve se pretvara u veliku rasno-vjersku polemiku. Razumijemo koliko je koncept zajedničke nacije u vrijeme rastućeg populizma, anti-imigrantskih politika, i rastućeg jaza između bogatih i ostalih klasa, zapravo nova bomba. Drama stvarnog života u rukopisu Ayada Akhtara govori o prosvjeti i bijesu koji se reflektira na današnju Ameriku, od svježih i starih demona sa uznemirujućim razvojem kojem ne vidimo rješenje.


Zbog trenutne situacije u Americi, tekst je ponovo aktuelan. Zapravo, pitanje je da li će njegova aktuelnost ikada prestati, s obzirom na to da svako malo svjedočimo novim oblicima zla?

- Kriza multikulturalizma, o kojem je riječ u ovoj drami, jest zanimljiv fenomen koji izrasta na bazi liberalne ideologije koja barata konceptom populacije. Društveni problemi poput rasizma, nacionalizma, etnocentrizma i sl. tumače se u konceptualnom obliku prihvaćanja ili neprihvaćanja multikulturalizma. Takav jedan pristup ima mnogo slijepih i opasnih tačaka koji izrastaju na pitanju tolerancije ili netolerancije prema "drugima", odnosno zagovaranju monokulturalnog društva koje je zatvoreno u nacionalne, etničke, vjerske i(li) rasne granice.

Jasno da društva koja se temelje na pluralitetu kulturalnih razlika određenih etnicitetom, nacionalnošću, vjeroispoviješću, rasom jesu totalitet različitih identiteta i kultura na kojemu se danas u svijetu, pa i kod nas u regionu vodi ideološko-politička borba prema prihvatljivosti ili neprihvatljivosti različitosti u jedno društvo.

Zašto se probe održavaju u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja, odnosno, da li kroz predstavu želite skrenuti pažnju i na sramotan odnos prema ovoj instituciji?

- Predstavu producira nezavisna grupa Kontakt koja je već imala niz vrlo uspješnih predstava kao alternativni i hrabri iskorak u polju scenskog jezika i otvaranju kontroverznih tema koje ne možemo često pratiti u institucionalnom pozorištu. Tako je i odluka produkcije da napravi predstavu eksterijerno u skladu sa epidemiološkim mjerama sa partnerstvom Zemaljskog muzeja jasan statement o neprihvatljivom odnosu prema zajedničkoj kulturnoj i historijskoj memoriji koju okuplja naš najstariji muzej. S obzirom na temu predstave o kojoj smo govorili, pametnom je sve jasno.

Da li je već poznat datum kada će biti premijera?

- Premijera će biti u botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja 6. jula.

Navikli smo da Vi uvijek istovremeno radite više projekata. Otkrijte mi šta je aktuelno osim ove predstave...

- Završio sam dugometražni dokumentarni film "Transforming tomorrow" čiju premijeru očekujem na jesen. U fokusu tog filma je kompanija ArcelorMittal, čija postrojenja djeluju u BiH, a njihova je beskrupuloznost u dolasku do profita ostavila brojne posljedice na građane i državu BiH. Istovremeno nalazim se u pretpripremnoj fazi za dugometražni igrani film "Paviljon" po scenariju Viktora Ivančića i Emira Imamovića, za čije snimanje se nadam biti moguće sljedeće godine u Tuzli.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.