Džindić o radnicima Hidrogradnje: Ne želim s njima razgovarati, adresa je stečajni upravnik

objavljeno: 06.02.2018. u 16:42

Radnici Hidrogradnje i danas su protestirali pred zgradom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, tražeći da ih neko primi i razgovara sa njima. Međutim, s obzirom da je premijer Fadil Novalić i danas imao obaveza, radnicima je preneseno da traže sastanak sa resornim ministrom Nerminom Džindićem. 

Meho Šabanović, predstavnik radnika je za Faktor rekao da su od zgrade Vlade, nakon nekoliko sati protestiranja, otišli do Predsjedništva BiH i pismo u kojem traže da ih sasluša član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predali u protokol Predsjedništva BiH.

- Očekujemo barem da će nas saslušati gospodin Izetbegović. Sutra će većina radnika otići u Butmir u Sigma - Hidrogradnju, gdje sjedi stečajni upravnik, a nekoliko radnika će biti pred zgradom Vlade FBiH - rekao nam je Šabanović. 

Razgovarali smo i sa Nerminom Džindićem, federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije koji nam je potvrdio da je jedina adresa radnika stečajni upravnik, te naglasio kako u ovom slučaju sudstvo i tužilaštvo trebaju raditi svoj posao.

Podsjećanja radi, radnici traže da se za 272 radnika uveže radni staž kako bi otišli u penziju. Traže osam zaostalih plaća, otpremnine. Sada je, kako su nam rekli radnici, blizu 600 njih koji čekaju svoja prava.

- Mi samo želimo da nam lično premijer Fadil Novalić kaže da idemo kod stečajnog upravnika po svoja prava. Tada ćemo tako i uraditi. Nećemo dozvoliti da mirno sjedi na svom radnom mjestu, voza se u džipu, a mi da svoja prava tražimo na ulici - rekao nam je Šabanović.

Džindić nam je rekao kako nema namjeru razgovarati sa radnicima Hidrogradnje.

- Ja ne želim s tim ljudima razgovarati s obzirom da je njihova adresa stečajni upravnik i po Zakonu o stečajnom postupku on mora da brine o njima. Međutim, on je pokušao da uradi jedan manevar, u kojem će obaveze prema radnicima tražiti da Vlada FBiH izmiri, a on će formirati svoju i paralelnu firmu i paralelno sa tom svojom firmom privatnom i ovom praviti nekakav budući svoj biznis. Mene to ne zanima. Ima sudstvo i tužilaštvo neka radi svoj posao, neću na to da utječem. Ali ono što on radi nije dobro - rekao je za Faktor Džindić.

Podsjeća kako su uložili i žalbu na imenovanje za stečajnog upravnika Zijada Fazlagića.

- Mi smo čak, nakon što je odluka stečajnog sudije bila u trenutku kada je on imenovan, uložili žalbu ili prigovor, da se taj čovjek ne stavlja na to mjesto, oni su odbili našu žalbu čak bez obrazloženja. I onda šta možete reći poslije svega? Mi smo čak jedne prilike tražili od tih ljudi da idu stečajnom upravniku i njemu izraze svoje nezadovoljstvo, a ne da dolaze pred Vladu FBiH. Prava adresa je stečajni upravnik. On je u procesu koji nabavlja neku opremi za neke nove linije, umjesto da se bavi neperspektivnom imovinom. Do sada je mogao rasprodati i izmiriti sve obaveze prema radnicima. I mi nijednog radnika ne bi imali pred Vladom. Dakle, ima dovoljno imovine i kako on sam kaže, neka je proda, neka naplati sva potraživanja i novac udijeli radnicima. To je njegov posao, njegova obaveza. Ovdje izgleda ko god ne radi svoj posao onda ga iza toga neko pošalje pred Vladu FBiH - rekao je Džindić.

Zatražili smo i komentar Zijada Fazlagića, stečajnog upravnika Hidrogradnje.

- Što se tiče stečajnog postupka uopće, on nastaje zbog lošeg upravljanja kapitalom vlasnika. Takav odnos je uzrokovao da od 2004. godine, dakle za 14 godina, Hidrogradnja nije izmirila obaveze prema PIO, zdravstvu i ostale poreske obaveze. Te, izmirenje 36 radničkih plaća do otvaranja stečajnog postupka i taj dug je narastao na više od 50 miliona KM. To je odgovor zašto nisu penzionisana ova 272 radnika i zašto ostalim radnicima nije uvezan radni staž - pojašnjava Fazlagić.

Dodaje da isplata ostalih novčanih potraživanja po Zakonu o stečajnom postupku može biti po okončanju Skupštine i odluka Skupštine povjerilaca.

- Skupština još nije održana jer je ovo najsloženiji stečajni postupak koji je ikada otvoren u ovoj državi. Ilustracije radi, sud je morao ispitati više od 1.700 prijava potraživanja povjerilaca i zbog toga toliko traje ispitno ročište. Ali, i poslije održavanja Skupštine, neizvjesno je namirenje radnika iz razloga što je kompletna imovina Hidrogradnje, ili 90 posto njene imovine pod hipotekom. A za koju je saglasnost davala Vlada FBiH ili njeni organi. Drugim riječima, radnicima u ovom momentu ne ostaje puno da namire svoja potraživanja. Osim toga, u državi nijedan stečajni dužnik ne može imati isplate dok Ustavni sud ne donese konačan stav o članu 33. Zakona o stečajnom postupku koji govori o redoslijedu namirenja povjerilaca - pojašnjava Fazlagić.

Završava, kako je odlukom suda nastavljeno poslovanje Hidrogradnje i u ovom periodu radi oko 150 zaposlenih koji redovno primaju plaće i imaju uplaćene doprinose.