Taj prijedlog, pojasnio je Đonlagić, se sastoji od seta dokumenata kojeg je DF danas zvanično uputio u parlamentarnu proceduru.

- U proteklom periodu ste bili svjedoci mnogo priče o ovoj temi, ali ne na ovoj adresi, Parlamentarnoj skupštini BiH koja je i nadležna za ova dva ključna dokumenta. Nismo do sada vidjeli konkretna rješenja i prijedloge. U proteklom periodu smo učinili ogroman napor da, uz stručnu pomoć pravnog tima, kojeg su činili i savjetnici člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Željko Bakalar i Zoran Mikulić, konačno u parlamentarnu proceduru uputimo tekst i konkretan prijedlog za ono što je višegodišnji problem u izbornom zakonodavstvu BiH i Ustavu BiH – kazao je Đonlagić.

Ova rješenja će, dodaje, uskloniti sistemsku diskriminaciju, a bazirana su, ocjenjuje, na evropskim i univerzalnim civilizacijskim vrijednostima. Kao temelj su korištene i preporuke iz Mišljenja Evropske komisije.

- Svi građani BiH će se danas imati priliku upoznati sda ovim prijedlgom, koji se bazira na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i domaćih sudova – izjavio je Đonlagić.

Prijedlog DF-a je, pojašnjava, naročito naslonjen na presude Evropskog suda za ljudska prava.

- Sa ovim implementiranim rješenjima došli bisni do ukidanja postojeće diskriminacije u Izbornom zakonu i Ustavu BiH – tvrdi Đonlagić.

DF-ov zastupnik je izrazio nadu da će ovaj prijedlog naići na podršku ostalih parlamentarnih stranaka.

- Vjerujem da će implementiranjem ovih rješenja BiH dobiti status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji – kazao je Đonlagić.

Taj prijedlog je, pojašnjava, sistematizirao i obuhvatio sve postojeće anomalije u Ustavu BiH i Izbornom zakonu naše zemlje.

- Ovaj prijedlog je obuhvatio uvođenje moderne tehnologije u izborni proces, predviđena je zabrana kandidovanja za presuđene ratne zločince, održavanje izbora u Mostaru, depolitizacija izborne administracije. Ukoliko bude podrške za ova rješenja, za ove ustavne amandmane i za prijedlog izmjena Izbornog zakona, BiH, odnosno Mostar će imati izbore u oktobru, a onda bismo imali priliku za naredne Opće izbore da uđemo u izborni proces na način da svim građanima BiH, bez obzira na to gdje žive i kako se izjašnjavaju, omogućimo pravo kandidovanja i to je ona vrijednost otklanjanja bilo kakve diskriminacije prema bilo kome – izjavio je Đonlagić.

Naglasio je da bi BiH uklanjanjem sistemske diskriminacije imala otvoren put ka članstvu u Evropskoj uniji, ali i u NATO-u.

Zlatan Begić je dodao da je suština da se, kako je kazao, Ustav vraća kući, te se procedure vraćaju kući.

- Mi želimo da institucionaliziramo naše djelovanje. Vi znate da su ustavna reforma i izmjene izbornog zakonodavstva nešto što su prioriteti DF-a i na tome ćemo nastojati da istrajemo – poručio je Begić.

Kazao je da se ovim prijedlogom zapravo i institucije vraćaju građanima, te se ustavni akt privodi svojoj svrsi, a to je da je on u interesu građana i ostvarivanju njihovih prava, a ne u interesu političkih elita.

- Ovim amandmanima se omogućava i raspuštanje, odnosno prestanak mandata izabranim zastupnicima u Parlamentu BiH, ukoliko Parlament ne izvršava svoje dužnosti. Njima se omogućava i prestanak mandata i prijevremeni izbori i za članove Predsjedništva BiH. Ovim amandmanima bi i Dom naroda trebao da postane dom u kojem će se raspravljati i odlučivati po onim pitanjima koja se mogu podvesti pod vitalni interes konstitutivnih naroda, dok se zakonodavna aktivnost locira u Zastupnički dom – kazao je Begić.

Begić je pojasnio da se etnička pitanja u BiH ne mogu rješavati preko biračkih prava, odnosno prava svakog građanina da bira i bude biran. Kada je Mostar u pitanju, ponuđen je sistem koji je, kako je kazao, na tragu evropskih standarda.

- Ovim prijedlogom se svi građani BiH dovode u jednak red – dodao je Begić.

Pojasnio je da bi se članovi Predsjedništva BiH birali na način da se iz entiteta RS bira jedan, ali bez etničke odrednice, dok bi se iz FBiH birala dva, ali koji ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda ili reda Ostalih.

Kada je Dom naroda BiH u pitanju, on bi se, pojasnio je Zoran Mikulić, proširio na 21 člana. Iz entiteta RS bi se delegiralo pet Srba, jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan Ostali. Također bi se reducirala i uloga Doma naroda BiH na pitanja koja se odnose isključivo na vitalne nacionalne interese.

Ovim prijedlogom se, dodao je Begić, ne ukida entitetsko glasanje i vitalni interes konstitutivnih naroda i entiteta, ali se uvodi odgovornost izabranih nosilaca vlasti, te se povećava funkcionalnost i ukida se diskriminacija.

- Ne može prigovoriti niko da je ugroženo pravo bilo kojeg konstitutivnog naroda, bilo kojeg građanina i bilo kojeg entiteta – dodao je Begić.

Kada je Dom naroda FBiH u pitanju, ovim prijedlogom se, tvrde, implementiraju sve relevantne presude.

- Rukovodili smo se sa tri načela, sa stavom Venecijanske komisija koja kaže da mora postojati jednaka glasačka moć i da iz svake izborne jedinice svako mora imati pravo da bude biran – kazao je Mikulić.

Prema ovom prijedlogu bi se izračun mandata vršio po popisu iz 1991. godine, a uvažena bi bila i odredba Ustava FBiH koja kaže da se iz svakog kantona mora birati najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu.