open-navfaktor-logo
search
Poražavajući podaci
Degustirali vina, roštiljali, vodili kampanje: Katastrofalni rezultati Vijeća ministara, bavili se svime osim svojim poslom
Staša Košarac je u posljednjih nekoliko mjeseci obilazio vinarije, roštiljao sa prijateljima, duhovno se uzdizao u vjerskim objektima ovjekovječen nimalo spontanim fotografijama, slavio Dan srpskog jedinstva i sa javnošću dijelio emocije koje nosi prema stranačkom šefu Miloradu Dodiku. Onim zbog čega je plaćen, a to je rukovođenje Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, nije se želio previše zamarati.
25.09.2020. u 08:57
get url
text
Vijeće ministara BiH
get url
text

Takva ocjena (ne)rada ministra Košarca nije uvjetovana njegovom političkom praksom ili stranačkom pripadnošću već neispunjavanjem obaveza predviđenih Programom rada Vijeća ministara BiH za 2020. godinu.

Od sedam zakonskih rješenja koje je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH trebalo kreirati i proslijediti Vijeću ministara na usvajanje, niti jedno nije dospjelo do parlamentarne procedure.

Tako je, primjera radi, Košarac imao obavezu da u drugom kvartalu ove godine u proceduru uputi Zakon o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prijenosu i tržištu električne energije u BiH. Na potrebu usvajanja tog zakonskog rješenja, kojim bi se transponirao III energetski paket iz Ugovora o Energetskoj zajednici, i sam je upozoravao pri preuzimanju mandata, ali je u međuvremenu bio okupiran obilascima vinarija širom entiteta RS.

Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti, Zakon o nadzoru nad tržištem BiH, Zakon o vinu BiH, Zakon o hrani BiH, Zakon o izmjeni Zakona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, te Zakon o operatoru prijenosnog sistema u BiH su obaveze koje su Košarcu nametnute Programom rada Vijeća ministara BiH za 2020. godinu.

Međutim, nerad po pitanju kreiranja zakonskih rješenja nije svojstven samo Košarcu već Vijeću ministara BiH kao cjelini. Od 45 predviđenih zakonskih rješenja u ovoj godini, do današnjeg datuma niti jedno nije upućeno u parlamentarnu proceduru.

Značajan doprinos takvoj poražavajućoj statistici Vijeća ministara BiH dao je i Košarčev stranački kolega Vojin Mitrović, aktuelni ministar komunikacija i prometa BiH. O svojim aktivnostima on redovno izvještava korisnike društvene mreže Facebook. Od decembra 2019. godine, kada je imenovan na tu poziciju, pa do danas je prikupio tri objave.

Sudbina šest zakonskih rješenja, koliko ih je ovo ministarstvo trebalo uputiti u proceduru u ovoj godini, je misterija.

Još nema ni traga ni glasa od Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu u BiH, kojeg Mitrović treba uputiti u dalju proceduru u trećem kvartalu ove godine.

- Ovim zakonom će se urediti prava, obaveze i odgovornosti pravnih lica koja obavljaju djelatnost iz oblasti javnog emitiranja putem javnih radiotelevizijskih servisa u BiH. Polazni materijal je postojeći Zakon o JRTS BiH – navodi se u Programu rada Vijeća ministara BiH za 2020. godinu.

Slična je situacija i sa Zakonom o informacijskoj sigurnosti i sigurnosti mrežnih i informacionih sistema, a Nacrt zakona o obligacionopravnim odnosima u oblasti civilnog zrakoplovstva BiH je trebao biti okončan još u drugom kvartalu ove godine. Zakon o željeznicama, Zakon o zrakoplovstvu i Zakon o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom prijevozu također su među obavezama ovog Ministarstva.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša je u nedjelju prisustvovao susretu iseljenih Ramljaka i prijatelja Rame u Zagrebu, gdje je čitao zagovorne molitve vjernika u okviru kampanje za predstojeće Lokalne izbore, na kojima je Grubeša nosilac liste HDZ-a BiH za Općinsko vijeće Rama.

Grubeša je čitao molitve, a parlamentarci u ovoj godini još uvijek nisu imali priliku čitati barem jedno od 12 zakonskih rješenja koje je bio dužan uputiti u proceduru.

- Sveobuhvatne izmjene Zakona o VSTV-u bit će u proceduri do kraja godine – najavio je Grubeša u julu prošle godine.

Do kraja te godine izmjene Zakona o VSTV-u nisu bile u proceduri, a uvrštene su u Program rada Vijeća ministara za 2020. godinu. Međutim, do danas nisu ugledale svjetlo dana, što se savršeno uklapa u optužbe da su upravo kadrovi HDZ-a BiH i njihovih partnera iz SNSD-a najveći zagovornici očuvanja postojećeg katastrofalnog stanja u pravosuđu.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku imenovanja na nivou institucija BiH, Zakon o izmjeni Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku pred Sudom BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Tužilaštvu BiH, Nacrt zakona o sudovima BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, Zakon o pravobranilaštvu BiH, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i Zakon o upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom su obaveze koje Ministarstvo pravde BiH ima u ovoj godini.

Ministarstvo civilnih poslova BiH, na čijem je čelu HDZ-ova ministrica Ankica Gudeljević, u drugom kvartalu ove godine u proceduru trebala je uputiti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH kojim bi se regulirao način stjecanja i prestanka državljanstva BiH.

Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakon o policijskim službenicima BiH, izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, te izrada novog Zakona o graničnoj kontroli BiH su obaveze Ministarstva sigurnosti BiH utvređene Programom rada Vijeća ministara BiH. Samo posljednje rješenje je predviđeno za četvrti kvartal godine, dok su prethodna trebala biti riješena još u prvoj polovini ove godine.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH u drugoj polovini ove godine ima obavezu okončati aktivnosti na finalizaciji Zakona o vanjskim poslovima BiH, koji već godinama predstavlja kamen spoticanja. Prijedlog zakona je dostavljen Predsjedništvu BiH i čeka se pisano izjašnjenje. Ovo ministarstvo je u prvom kvartalu trebalo u dalju proceduru uputiti Prijedlog zakona o razvojnoj pomoći, a u drugom Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja mandata Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju te drugih međunarodnih restriktivnih mjera.

Od decembra 2019. godine, kada je formiran novi saziv predvođen Zoranom Tegeltijom, pa do danas su u Parlamentarnu skupštinu iz Vijeća ministara BiH dostavljena tek tri zakona i to Prijedlog zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama BiH u kontekstu usklađivanja sa odlukom Ustavnog suda BiH, tehničke izmjene četiri člana u okviru Prijedloga zakona o dopunama Zakona o prekršajima, te Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom BiH.

Poređenja radi, prošli saziv Vijeća ministara BiH je od preuzimanja mandata u aprilu 2015. do kraja te godine u parlamentarnu proceduru dostavio 30 zakona.

Kombinacija potrebe da se opstruira rad državnih institucija sa neznanjem i nesposobnošću je, sudeći prema egzaktnim pokazateljima, odlika većine kadrova u Vijeću ministara BiH. Mnogima od njih je destrukcija jedini politički okvir u kojem se snalaze, dok je konstruktivan rad od kojeg korist ima i glasačko tijelo na kojem temelje svoj politički kapacitet očigledno nepoznanica.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.