Prema diplomatama, Frederiksen (45) se pojavila kao ozbiljan kandidat da zamijeni Jensa Stoltenberga, koji bi trebao napustiti mjesto šefa Sjevernoatlantskog saveza u septembru.

Ona je prošle godine zakoračila u centar pažnje na međunarodnoj sceni kao nepokolebljivi pristalica Ukrajine u njenom ratu s Rusijom, stekavši poštovanje za svoje napore da ojača jedinstvo Zapada u suočavanju sa sukobom.

- Mogao bih dugo vremena govoriti dobre stvari o Mette Frederiksen. Ona je jedan od najvještijih šefova država u Evropi - rekao je prošle sedmice norveški premijer Jonas Gahr Store, upitan o Frederiksen kao potencijalnom kandidatu za poziciju u NATO-u.

Glavna prepreka za njenu potencijalnu kandidaturu je to što je Danska dugo zaostajala u izdacima za odbranu i bila je pod pritiskom da dovede vojnu potrošnju do dva posto BDP-a, što je ključni cilj za zemlje članice NATO-a.

Ali u decembru, Frederiksen i njena nova centristička vlada pokrenuli su plan za postizanje cilja NATO-a za tri godine do 2030. godine.

Prošle sedmice je također najavila velika ulaganja u odbranu u narednih 10 godina i povećala vojnu pomoć Ukrajini, za koju je vlada rekla da će pomoći da se privremeno postigne cilj NATO-a ove i sljedeće godine.

Frederiksen, političarka od karijere koja je ujedno i čelnica Socijaldemokratske partije, postala je najmlađa danska premijerka ikada 2019. godine. Ponovno je izabrana prošle godine nakon što je uspješno vodila zemlju kroz pandemiju COVID-19, iako sa ograničenim profilom izvan nacionalnih granica.