Otvorena je izložba "Upotrebna vrijednost stijena i minerala" i bit će je moguće pogledati i naredna dva mjeseca. Također, posebnost rođendana Zemaljskog muzeja je što se na taj dan izlaže Sarajevska hagada, njegov najznačajniji eksponat.

No ipak, neke izložbe u muzeju danas su nedostupne jer su u toku sanacijski radovi na zgradi Odjeljenja za prirodne nauke i Odjeljenja za etnologiju. Do kraja dana planirana su i predavanja "Kulturno-historijski i interpretativni aspekt sevdalinke", "Upotrebna vrijednost stijena i minerala" te konzervacija, restauracija i rekonstrukcija predmeta za izložbu "Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba".

Podsjetimo, prva ideja o osnivanju Zemaljskog muzeja seže još u polovinu 19. vijeka, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti – Austro-Ugarske koja je donijela nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.

Odlukom tadašnje Zemaljske vlade, Muzej je osnovan kao samostalna državna ustanova 1888. godine. Njegov prvi direktor bio je visoki činovnik austrougarske vlade u Bosni i Hercegovini Kosta Hormann. Oktobra 4. 1913. godine svečano, uz prisustvo poglavara Zemaljske vlade – Oskara Potioreka, otvorena je današnja zgrada muzeja, čiji izgled je djelo slavnog arhitekte Karla Paržika.

Osim što prikuplja, čuva i prezentira bh. kulturno naslijeđe, Zemaljski muzej BiH je važan dio očuvanja tog naslijeđa za generacije koje će doći iza nas. Muzej čuva tri miliona eksponata, od kojih su najzanimljiviji izloženi u stalnim izložbenim postavkama koji broji tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju.

Zemaljski muzej BiH svih ovih godina razvijao se do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, on je rodni list i DNK svih Bosanaca i Hercegovaca.