Kemal Bukvić, vijećnik VBNMGZ-a, istaknuo je kako se Dan bijelih traka održava od 2013. godine, u sjećanje na 31. maj 1992. godine, kada su u Prijedoru, u Bosni i Hercegovini, srpske vlasti, koje su tada preuzele grad, putem radiostanica naredile su da svi Hrvati, Bošnjaci i ostali na svoje kuće i stanove objese bijele zastave ili čaršaf, a svi koji izlaze iz stanova morali su vezati bijelu traku oko ruke tako da se raspoznaju od "nebeskog naroda".

- Činjenica da je ubijeno 3.173 osoba, od toga 102 djece, 258 žena, da je grad Prijedor grad s najviše logora i najviše osuđenih ratnih zločinaca, ostavlja pitanje zašto se to moralo desiti u gradu u kojem nije bilo rata niti ratnog sukoba. Šta se dogodilo u logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm, nikada neće biti ispričano do kraja - poručio je Bukvić.

Program se održava s ciljem ukazivanja na diskriminaciju žrtava, poricanje i nemogućnost obilježavanja mjesta stradanja za sve žrtve rata Prijedora i njegove okolice.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19 bolesti i propisanih mjera zaštite zdravlja ljudi, Dan bijelih traka u Zagrebu obilježen je simboličnom podjelom bijelih traka i edukativnog materijala građanima Zagreba.

FOTO: Anadolija