Na Trgu bana Jelačića okupilo se preko stotinu građana koji su bijelim trakama povezanim na rukama i dijeljenjem letaka prolaznicima po osmi put u Zagrebu obilježili Dan bijele trake i na taj način iskazali pijetet i solidarnost sa žrtvama zločina Prijedora i Sanske doline.

Ove godine, obzirom na trenutnu situaciju vezano uz epidemiju COVID-19 bolesti i propisanih mjera zaštite zdravlja ljudi, Dan bijelih trake obilježen je simbolično.

Predsjednik VBNMGZ-a Armin Hodžić podsjetio je kako je u Prijedoru i okolini ubijeno preko tri hiljade ljudi, od čega i 102 djece, dok je preko 30.000 ljudi s tog područja prošlo kroz logore.

- Bitno nam je da javnosti ukažemo na ono što se događalo tog maja u Prijedoru i okolini - poručio je Hodžić.

Džana Kahteran Hodžić čiji su roditelji porijeklom iz Prijedora učestvuje na obilježavanju Dana bijelih traka u Zagrebu od samog početka, odnosno od 2013. godine.

Kaže da joj je cilj kao mladoj osobi prenijeti javnosti i budućim generacija šta se točno dogodilo u Prijedoru za vrijeme rata, s obzirom na to da postoje pojedinci koji negiraju historijske činjenice, kazala je.

- Pokušavaju dokazati da se nije desila agresija, ne samo na Bošnjake nego na sve nesrpsko stanovništvo. Svi koji dolazimo ovdje nastojimo sljedećim generacijama, mlađima i starijima i svima onima koji uopće nisu čuli za Prijedor, kazati što se desilo - kazala je Kahteran Hodžić.

Dan bijelih traka obilježava se 31. maja u znak sjećanja na dan kada su 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili plahtama te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke, što je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i počinjeni drugi zločini.

Preživjeli Prijedorčani različitim mirovnim akcijama obilježavaju sjećanje na 3.173 ubijenih i nestalih civila budući da ni dandanas vlasti Republike Srpske ne dozvoljavaju Bošnjacima i Hrvatima da obilježe mjesta stradanja izgradnjom spomenika u Prijedoru i na mjestu logora Omarska, Keraterm i Trnopolje.