VEZANI TEKST - Negatori genocida, ljudi sa crne liste i zagovornici HDZ-ovog legitimnog predstavljanja "alternativa ludilu"
Predstavnici opozicionih stranaka iz RS-a Mirko Šarović (SDS), Nenad Nešić (DNS) i Branislav Borenović (PDP) te stranaka sa sjedištem u Sarajevu, koje su dio vlasti na različitim novoima od državnog do kantonalnog, Elmedin Konaković (NiP), Fahrudin Radončić (SBB), Edin Forto i Sabina Ćudić (NS) i Nermin Nikšić (SDP) bili su tada na sastanku sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuartom Peachom.
Identična ekipa predsjednika stranaka sa sjedištem u Sarajevu sastajala se i sa američkim izaslanikom Matthewom Palmerom, predstavnicom Evropske unije Angelinom Eichhorst te šefom Delegacije EU-a Johannom Sattlerom.
U junu ove godine, nakon godinu dana sastanaka i pregovora, sarajevska "Trojka", SDS i PDP su dogovorili postizbornu platformu, na temelju koje će djelovati nakon Općih izbora 2. oktobra. Već tada na zajedničkoj fotografiji nije bilo Radončića, čiji je SBB na netom završenim izborima doživio politički krah.
Platforma je dogovorena pod okriljem pojedinih stranih ambasada u Bosni i Hercegovini, a najviše je utjecaja imala Američka ambasada. Pet stranaka, potpuno različito ideološki orijentiranih i sa različitim stranačkim programima, dogovorilo se da će pitanja oko kojih se ne mogu složiti (NATO, genocid, ratni zločini, državna imovina, Rusija) ostaviti po strani, a da će na svim drugim, ma šta to značilo, sarađivati.
Već tada, samo na osnovu ova dva susreta i fotografija, kao i informacije da je "Trojka" sa SDS-om i PDP-om dogovorila postizbornu platformu, bilo je jasno da se ponavlja scenarij iz 2000. godine.
I tada je međunarodna zajednica pod sloganima "Promjenama do boljeg života" i "Nadglasajmo korupciju", te direktnim prijetnjama da BiH neće dobiti nikakvu ekonomsku pomoć ako na vlasti ostanu nacionalne stranke, utjecala na formiranje vlasti. Uz jednu izmjenu, a to je da su tada HDZ izbacili iz vlasti, nakon čega je uslijedila Hrvatska samouprava, dok 22 godine poslije Dragan Čović je nezaobilazan faktor, a iz vlasti se izbacuje SDA.
Nakon izbora 2000. pod tutorstvom predstavnika međunarodne zajednice oformljena je Alijansa za promjene koju je činilo 10 stranaka. SDP na čijem je čelu tada bio Zlatko Lagumdžija obećavao je glasačima da će suzbiti korupciju i uspješno rješavati privredne i socijalne probleme.
Već na narednim Općim izborima 2002. (sve do tada izbori su bili svake dvije godine), građani BiH su kaznili "Alijansu za potjere" kako su je kolokvijalno nazvali u javnosti.
Skupo su, izmeđo ostalog, platili Alžirsku grupu, sramotno hapšenje rahmetli generala Armije RBiH Mehmeda Alagića, prodaju doniranog oružja Izraelu te hapšenja u aferi "Pogorelica", čiji su svi akteri pravosnažno oslobođeni. Sve to, Lagumdžija i ekipa tada su radili po nalogu stranih mentora, koji su nakon što su ih doveli na vlast, počeli im ispostavljati račune.
Iako do raspodjele direktnih i kompenzacionih mandata, broja delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH u tri kluba konstitutivnih i klubu ostalih, u Domu naroda BiH te objave zvaničnih izbornih rezultata od CIK-a ima još najmanje mjesec dana, već su započeli razgovori o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou iz koje će biti izbačena pod svaku cijenu SDA, dok se sa HDZ-om mora.
Također, iako se SNSD spominje kao treći partner u državnoj vlasti koju bi činile sarajevska "Trojka" s NES-om i HDZ-om, prema posljednjim podacima CIK-a postoji realna mogućnost da pet mandata koliko je potrebno za entitetsku većinu u Zastupničkom domu Parlamenta BiH imaju SDS i PDP.
Upravo to je kombinacija stranaka u vlasti, kakvu su još prošle godine dogovorili u rezidencijama pojedinih stranih ambasada u Sarajevu. Tada je dogovoreno da je imperativ da na izborima u utrci za člana Predsjedništva BiH izgubi Bakir Izetbegović, u utrci za predsjednika RS-a Milorad Dodik, a da Željka Cvijanović pobijedi i uđe u Predsjedništvo BiH.
Dio dogovora je bio da će pustiti da SDA i SNSD ostvare dobar rezultat, ali takav da ih se onemogući da uđu u vlast na državnom i entitetskom nivou. Međutim, Dodik je uspio osigurati sebi pobjedu, a SNSD dovesti u položaj da zajedno sa koalicionim partnerima ima možda čak i dvotrećinsku većinu u NSRS-u.
Strani mentori su računali i na takav scenarij te je, prema informacijama Faktora, dogovoreno da je bitno da SDA ne bude u državnoj i federalnoj vlasti, a da lideru SNSD-a ostave da vlada u RS-u.
Stranke "Trojke" uz NES, pod uvjetom da pristanu da uđu s njima u vlast, na državnom nivou imaju 239.097 glasova. S druge strane, SDA i DF, koje "Trojka" ne želi u vlasti, zajedno su osvojili 271.237 glasova.
Kada je riječ o Federaciji BiH, tu je "Trojka" uz NES osvojila 226.084 glasa, dok su SDA i DF uz Stranku za BiH osvojile 302.159 glasova.
Nešto slično kao i 2000. godine i sada imamo na bh. političkoj sceni. Tada je "Alijansa za potjere" dolazak na vlast platila sramotnim hapšenjima. Ovoga puta cijena koju će "Trojka" sa partnerima platiti, ukoliko u konačnici bude vlast, skupo će koštati građane BiH, a najviše Bošnjake.
Faktura se zove - Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH koje treba prihvatiti mudro šuteći.
Potom slijedi gorka pilula – glasanje za dodatne izmjene Ustava BiH u Parlamentu BiH po želji Dragana Čovića i Vlade Hrvatske. Prema nezvaničnim informacijama Faktora, SDS, PDP i "Trojka" pristali su na sve što traže pojedine strane ambasade, odnosno pristali su podržati diskriminatorne izmjene i Izbornog zakona i Ustava BiH.
No tu će doći do malih problema jer za izmjene Izbornog zakona BiH dovoljna je prosta većina, dok za Ustav BiH su potrebne 2/3, odnosno 28 od 42 zastupnika.
BROJ GLASOVA KOJE SU STRANKE OSVOJILE NA SVIM NIVOIMA PREMA POSLJEDNJIM PODACIMA CIK-a (Parlament BiH, Parlament FBIH, NSRS, 10 kantona)
SDA 560.713
SDP 301.522
DF 213.872
NIP 174.149
NS 104.123
SBIH 61.394
NES 97.400
SNSD 410.738
SDS 181.153
PDP 114.262
HDZ 327.083
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
