open-navfaktor-logo
search
Izbori 2018. nisu završeni
Da li su blokade glavni cilj Čovićevog "legitimnog političkog predstavljanja"
Prije više od dvije godine, 12. aprila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) je konstatirala da Opći izbori 2018. godine nisu završeni, konkretno nisu završeni posredni izbori i to dio koji se odnosi na izbor predsjednika i potpresjednika Federacije BiH.
17.05.2021. u 07:10
get url
text

- Procedura izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH propisana poglavljem 9A Izbornog zakona BiH još nije počela. Centralna izborna komisija BiH podsjeća da je članom 2.9 tačka 6. Izbornog zakona BiH propisano da CIK potvrđuje i ovjerava kandidatske liste i kandidate za sve nivoe neposrednih i posrednih izbora u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH. Istim članom zakona je propisano da CIK utvrđuje i potvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora, ovjerava da su ti izbori provedeni u skladu sa zakonom, objavljuje rezultate i izdaje uvjerenja licima koja su dobila mandat. Tek nakon što Parlament FBiH provede postupak propisan u poglavlju 9A Izbornog zakona BiH i nakon što CIK objavi rezultate izbora za predsjednika i potpredsjednika FBiH, moći će se konstatirati da su Opći izbori 2018. završeni – saopćeno je tada iz CIK-a.

VEZANI TEKST - Čović: Ili Izborni zakon ili zastoj; Izetbegović: Prvo pomaci u formiranju Federalne vlade

Upravo zbog činjenice, da ni nakon dvije i po godine u Federaciji BiH nemamo imenovanu novu Vladu niti izabrane entitetskog predsjednika i potpredsjednike, postavlja se pitanje koja je uopće svrha održavanja izbora.  

Parlament FBiH je onemogućen da uradi svoj dio posla, kao i Centralna izborna komisija BiH.  

Dragan Čović i HDZBiH na čijem je čelu blokiraju izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, čime se mostarski scenarij prebacuje na federalni nivo, ali i u slučaju HNK gdje nova Vlada također nije imenovana.  

Tako je Čovićev igrač Marinko Čavara već sedmu godinu entitetski predsjednik, a na izborima 2018. godine osvojio je i zastupnički mandat u Federalnom parlamentu. Isti slučaj je i sa dopremijerkom i federalnom ministricom finansija Jelkom Milićević. U starom sazivu Vlade FBiH koja i dalje funkcioniše jer nije imenovana nova, sjede još neki ministri koji su također i zastupnici.

I dalje potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović također je i federalna zastupnica. Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara je i kantonalni zastupnik i delegat u Domu naroda FBiH...

Čovićev cilj jeste da prikaže kako u Federaciji BiH ne postoji sistem, odnosno da vlast u ovom entitetu ne može da funkcioniše. Ono što je Dejton dao, on i njegova stranka maksimalno zloupotrebljavaju, tako da je jedna etnička grupa postala mehanizam koji obesmišljava državu, kao što je to slučaj sada u Federaciji BiH.

VEZANI TEKST - Čovićev prijedlog Izbornog zakona: Rasistički, kroz institucije želi progurati UZP projekat HZHB

Entitetski predsjednici i Federalna vlada nisu izraz volje birača, već volje političkih stranaka, za razliku od entiteta Republika Srpska gdje se predsjednik i dopredsjednici biraju direktno na izborima, dok se u FBiH imenuju i biraju u Parlamentu.

Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH koji kontroliše Čović ne želi da predloži kandidata za entitetskog predsjednika, čime bi se deblokirao proces imenovanja nove Vlade.

Međutim, postoje ipak mehanizmi koji mogu "otkovati" ovu situaciju. Centralna izborna komisija BiH i Ustavni sud FBiH mogu po službenoj dužnosti reagirati, a tu je i OHR koji je zadužen za civilni aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma, te s tim u skladu mogu "popravljati" sve ono što ne funkcioniše u sistemu.  

U konkretnom slučaju, pojedinac i njegova politička stranka, Dragan Čović i HDZ zaustavljaju proces formiranja vlasti u Federaciji BiH, na isti način kao što su to 12 godina radili u Mostaru.

I ne blokira Čović preko svojih ljudi na pozicijama samo formiranje izvršne vlasti, već i popunu Ustavnog suda FBiH, čime se dovodi u pitanje vladavina prava. U oktobru 2019. godine Čavara je dobio listu kandidata sa koje je trebao da odabere troje sudija i proslijedi je na potvrđivanje Paralmentu FBiH. On to ni do danas nije uradio. U međuvremenu, pokrenuta je i konkursna procedura za još jednog sudiju, ali ni ona, iz istog razloga, nije do kraja okončana.

VEZANI TEKST - "Trojka" s HDZ-om može imenovati novu Vladu FBiH, zašto to i ne urade

Ustavni sud FBiH ima ukupno devet sudija, od kojih minimalno dva moraju dolaziti iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih. Ovaj sud od 2019. godine čini samo pet sudija i radi na ivici kvoruma, te je za donošenje svake odluke potrebno da sjednicama prisustvuju svi.  

U postupku izbora i predlaganja kandidata, u skladu sa Ustavom FBiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH na zahtjev Ustavnog suda FBiH raspisuje i provodi konkursnu proceduru, te sačinjava listu kandidata koju dostavlja Ustavnom sudu FBiH na mišljenje.

Nakon što Ustavni sud FBiH donese mišljenje o listi predloženih kandidata, VSTVBiH sačinjava konačnu listu kandidata i dostavlja je predsjedniku FBiH, koji, uz saglasnost dva potpredsjednika Federacije, imenuje sudiju, te odluku dostavlja Domu naroda Parlamenta FBiH na potvrdu imenovanja većinom glasova prisutnih delegata.

Za imenovanje sudije za člana Vijeća za zaštitu vitalnih interesa pri Ustavnom sudu Federacije, potrebna je potvrda imenovanja od oba Doma Parlamenta FBiH.

Stoga se postavlja pitanje, da li je ovakva situacija blokada, kakvu imamo sada u Federaciji BiH, ustvari glavni cilj Čovićevog "legitimnog političkog predstavljanja".

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.