VEZANI TEKST - Mićo Stanišić i Stojan Župljanin će služiti kazne u Poljskoj

Stojan Župljanin, koji u zatvoru u Poljskoj izdržava 22-godišnju kaznu, podnio je molbu za prijevremeno puštanje na slobodu 28. decembra prošle godine Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu.

Tražio je da ga se pusti 11. februara ove godine, kada su mu i istekle dvije trećine odležane kazne. Sud u Hagu do danas nije odlučio o njegovoj molbi.

Župljanin je u molbi naveo da je spreman da se reintegriše u društvo i da je dobrog zdravlja. Istakao je da je porijeklom iz mješovite porodice i da je tokom izdržavanja kazne održavao dobre veze sa zatvorenicima, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Od 1991. godine bio je načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci. Od maja do jula 1992. član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), a 1994. postao je savjetnik predsjednika RS-a Radovana Karadžića za unutrašnje poslove. Haški tribunal teretio ga je za genocid, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine 1992. nad Bošnjacima i Hrvatima Bosanske krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina koja je stvorena septembra 1991. i koja je obuhvatala 16 općina. 

Bivši načelnik CJB Banja Luka i Karadžićev saradnik krio se godinama u Srbiji pod lažnim imenom. Osuđenik za najteže zločine uhapšen je u Pančevu u junu 2008. godine i izručen Hagu.

Zašto se zločinac koji se nikada nije pokajao, koji se skrivao u Srbiji, koji se borio za etnički čist RS, koji je osuđen za istrebljenje Bošnjaka i Hrvata, sada obraća državi Bosni i Hercegovini za davanje garancija, a ne Vladi RS-a, Srbiji ili Rusiji kakva je inače bila praksa?

Podsjetimo, za prijevremeno puštanje na slobodu Momčila Krajišnika dala je Vlada RS-a, dok je garancije za Ratka Mladića Haškom tribunalu upućivala Rusija. Vlada RS-a dala je garanciju i za Radovana Karadžića, koji je tražio puštanje na prijevremenu slobodu dok je trajao žalbeni postupak na prvostepenu presudu.

Župljanin, koji se, ponavljamo, nikada nije pokajao za monstruozne zločine, sada od Vijeća ministara BiH traži garancije!?

Proceduralno, sigurnosne provjere bi trebala izvršiti SIPA, na čijem čelu je Darko Ćulum, a potpise za garanciju Ministarstva pravde i sigurnosti BiH na čijem čelu su Davor Bunoza i Nenad Nešić.

Sasvim je izvjesno da će HDZ-ovi i SNSD-ovi ministri u Vijeću ministara BiH podržati Bunozin i Nešićev prijedlog. Kako će "Trojka" reagirati, kako će glasati Edin Forto, Elmedin Konaković, Zukan Helez i Sevlid Hurtić?

Da li će podržati prijevremeno puštanje na slobodu zločinca odgovornog za masakr na Korićanskim stijenama, gdje je pobijeno zvjerski više od 200 Bošnjaka iz prijedorskih logora, a za čijim se posmrtnim ostacima tragalo godinama? Da li će podržati prijedlog za puštanje na slobodu zločinca odgovornog za logore Omarska, Keraterm i Trnopolje? 

Hoće li dati garancije za Župljanina, koji je zajedno sa Mićom Stanišićem, ministrom unutrašnjih poslova RS-a, osuđen na 22 godine zatvora između ostalog, osuđen za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio "trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorije planirane srpske države"?

U vrijeme dok je na čelu Haškog tribunala bio sudija Teodor Meron, svi osuđenici po automatizmu nakon odležane dvije trećine kazne bili su puštani na prijevremenu slobodu.

Dolaskom Carmela Agiusa na mjesto predsjednika Suda pravila su se pooštrila i svaki zahtjev se temeljito razmatra.

Primjera radi, bivšeg načelnika Odjeljenja za operativno‐nastavne poslove Glavnog štaba VRS-a Radivoja Miletića, osuđenog na 18 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici, prošle godine nisu pustili na prijevremenu slobodu. Agius je uzeo u obzir i pismo udruženja žrtava da "Miletićevo pismo pokazuje da se njegov odnos prema genocidu počinjenom u Srebrenici nije promijenio jer u svom pismu ne spominje Srebrenicu niti genocid i umjesto toga, samo na generaliziran način upućuje na njegovo žaljenje zbog rata i patnje".

VEZANI TEKST - Odbijen zahtjev Milana Lukića za puštanje na prijevremenu slobodu

Agius je napomenuo u odluci da iako težina zločina nije jedini faktor u procjeni prijevremenog puštanja na slobodu, ona je ipak od velikog značaja. U Miletićevom slučaju, prema odluci Agiusa, težina njegovih zločina je neupitna, a ozbiljnost se ogleda u presudama koje su mu izrečene.

- U ovim okolnostima, ja smatram da ovaj faktor ima jak utjecaj protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu - navodi Agius.

On je dodao kako je već ranije izrazio zabrinutost da u povjerljivom pismu koje je zaprimio od Miletića u svrhe kako bi ga uvjerio da je rehabilitovan i da treba biti pušten na prijevremenu slobodu, Miletić nije mogao nedvosmisleno priznati svoju ličnu odgovornost za konkretne zločine počinjene nad konkretnim žrtvama.

Prvobitna optužnica protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina podignuta je pred Međunarodnim sudom 2005, odnosno 1999. godine. Mićo Stanišić se predao i prebačen je u nadležnost Međunarodnog suda 11. marta 2005. Stojana Župljanina su uhapsile vlasti Srbije, a u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog suda je prebačen 21. juna 2008. Pretresno vijeće je odobrilo zahtjev Tužilaštva za spajanje ova dva predmeta u septembru 2008. godine. Obojica optuženih su se 20. novembra 2008. godine izjasnila da nisu krivi ni po jednoj od optužbi. Suđenje je počelo 14. septembra 2009. i završeno je 1. juna 2012. Pretresno vijeće je zasjedalo 354 dana, tokom kojih su u spis uvrštena svjedočenja 199 svjedoka i 4.377 dokaznih predmeta.

Udruženja žrtava pisala Vijeću ministara BiH 

Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Savez logoraša u Bosni i Hercegovini i Udruženje porodica šehida, zarobljenih i nestalih osoba Kotor Varoš uputili su dopis Vijeću ministara BiH povodom informacije da je Stojan Župljanin, ratni zločinac osuđen u Haškom tribunalu (ICTY/MKSJ), zatražio garancije od Vijeća ministara BiH (VMBiH) za prijevremeni izlazak na slobodu.

- Smatramo da Vijeće ministara BiH nema legitimititet davanja garancija sve dok Vijeće ministara BiH, na čelu sa ministrom pravde, blokira upis pravosnažnih presuda MKSJ u pravni system BiH, o čemu postoje kritički izvještaji MKSJ i Rezidualnog mehanizma za krivične sudove iz Den Haaga, upućeni Vijeću sigurnosti UN-a - navodi se u otvorenom pismu.

U pismu, naslovljenom na predsjedavajuću Borjanu Krišto, navodi se kako se ne smiju i ne mogu dati garancije bez mišljenja žrtava Župljaninovih zločina i nakon što se presude MKSJ upišu u krivične evidencije naše države.

Iz udruženja žrtava napominju kako "upravo blokade i opstrukcije upisa presuda MKSJ omogućavaju da se zločinci politički i društveno  angažiraju u BiH, da budu 'besprijekorni' građani da se ne upisivanjem presuda omogućava negacija  zločina i presuda MKSJ".

- Davanje garancija Stojanu Župljaninu bi bila potvrda da se, nakon političke podrške Dariju Kordiću od predsjednice FBiH Lidije Bradara i ministrice u Vladi FBiH Sanje Vlaisavljević, sistemski podržavaju zločinci i zločinačke politike koje  su presuđene od MKSJ - navodi se u pismu.

O ovom su se slučaju oglasili i iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Njihovo reagiranje prenosimo u cijelosti:

- U povodu neistinitih napisa pojedinih medija da Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine daje legitimitet davanju garancija da se prijevremeno na slobodu pusti osuđeni ratni zločinac Stojan Župljanin, kao i da ministar pravde "blokira" upis presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), želimo upoznati javnost o sljedećim činjenicama:

1. Ministarstvo pravde BiH, kao i Vijeće ministara BiH, ne daju legitimitet niti garancije za prijevremeno puštanje na slobodu osuđenika koji su osuđeni pred MKSJ, o tome odluku donosi Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove. Ako Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove ocijeni da su ispunjeni uvjeti za prijevremeno puštanje na slobodu, garancije da će se postupi po zahtjevima koje nalože daje nadležna vlada entiteta po mjestu prebivališta osuđenog.
 
2.  Ministarstvo pravde BiH će u okviru svojih ovlasti upoznati Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove o stavovima i uznemirenosti dijela javnosti u vezi s ovim slučajem, a kako bi bila donesena pravilna i pravedna odluka.

3. Ministarstvo pravde BiH ne blokira i ne opstruira upis presuda MKSJ u krivičnu evidenciju. Upravo suprotno, na ovu temu smo obavili sastanak sa sekretarom i predsjednicom Međunarodnog rezidualnog mehanizama za krivične sudove, a sve s ciljem zaključivanja posebnog Memoranduma na temelju kojeg bi bili ovlašteni da presude MKSJ dostavimo nadležnim institucijama.
 
Kako bismo ubrzali ovaj postupak, imenovali smo kontakt tačke, te aktivno s ovlaštenim predstavnicima Međunarodnog rezidualnog mehanizma nastojimo usaglasiti tekst Memoranduma, budući je Međunarodni rezidualni mehanizam postavio zahtjeve pod kojim će uvjetima biti preuzeta dokumentacija te potom proslijeđena nadležnim institucijama.  

Jučer smo dobili konačan prijedlog Memoranduma od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove s prijedlozima amandmana, te se nadamo da ćemo uskoro zaključiti Memorandum. Napominjemo, pitanje upisa presuda MKSJ ministar Davor Bunoza postavio je kao prioritetno na početku svog mandata i Ministarstvo pravde BiH aktivno postupa kako bismo dobili konačno rješenje.