Razgovori sa predsjednicima političkih stranaka iz Federacije BiH, jer su one sa adresom u Republici Srpskoj pozvane tek usputno, nisu dali konkretne rezultate.

VEZANI TEKST - SDA: Palmerovim pristupom izlazi se u susret isključivo HDZ-u, probosanske stranake moraju zauzeti stav

Palmer i Eichhorst su najavili da će ponovo doći. Kada tačno, ne zna se, ali su pretpostavke da će se razgovori nastaviti, kako bi se eventualno do kraja godine došlo do nekog dogovora.

Šta je trenutno na sonu?

Prijedlog Venecijanske komisije gdje je za njih brisanje etničkih odrednica kod izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda FBiH dovoljno za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Kada je pak riječ o Palmeru, on je prošle sedmice u Sarajevo došao sa konkretnim papirom. Uz to, poručio je da "u izbornoj reformi moramo identificirati ono što je ostvarivo i fokusirati se na to".

- Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana Predsjedništva - rekao je Palmer.

Uz to, prema dokumentu koji su objavili mediji, iz razgovora je planski istisnuta Demokratska fronta koja ima tri državna zastupnika, a pozivan šef Naroda i pravde Elmedin Konaković, koji nema ni jednu ruku u Parlamentu BiH. Ako bi se i dogovorila izborna reforma, pristupa se izmjenama Ustava BiH za što je potrebna dvotrećinska većina za usvajanje. Tri DF-ove ruke, uz SDBiH zastupnika Envera Bijedića koji je s njima u Klubu, stoga nisu zanemarive, a ova stranka zaobiđena je u širokom luku tokom razgovora. 

Predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću stalo je isključivo da riješi svoje pitanje, odnosno samo ono što je njemu bitno. A to je da se osigura da u Predsjedništvo BiH uđe on, isključivo Hrvat koji dolazi iz HDZ-a. Također, Čović bi da, ukoliko se pređe i na taj dio izmjena, da u potpunosti pod svoju kontrolu stavi Dom naroda Federacije BiH, gdje bi od 17 delegata u Klubu Hrvata želio da ima 16.

Hrvatska i bošnjačka izborna jedinica u Federaciji nisu treći entitet, već rješenje bh. problema, poručuju mediji pod Čovićevom kontrolom.

Međutim, stvaranje posebnih izbornih jedinica u Federacije BiH, na kojima insistira Čović, sa većinskim hrvatskim i većinskim bošnjačkim stanovništvom bi moglo predstavljati novu diskriminaciju građana na etničkom principu.

VEZANI TEKST - Čović o uklanjanju etničkog prefiksa: To bi se dalo riješiti kroz dva entiteta u FBiH

Između ostalog, u Odluci Ustavnog suda BiH U 5/98, navedeno je:

- Teritorijalni raspored, stoga, ne smije služiti kao instrument etničke segregacije, već baš naprotiv, mora ugađati etničkim grupama očuvanjem lingvističkog pluralizma i mira s ciljem doprinošenja integraciji države i društva kao takvih.

Naravno, pitanje izbora članova Predsjedništva BiH jeste iznimno važno, ali riješiti samo njega i to u skladu sa Čovićevim željama, značilo bi polovično rješenje.

Upravo na tom fonu je i Palmer, koji je probosanskim strankama ponudio da se ide faza po faza, da se sada riješi Predsjedništvo BiH, a u nekoj narednoj fazi Dom naroda FBiH. Poučeni dosadašnjim iskustvima, ta naredna faza naravno nikada ne bi došla na red. Sada se ponovo iščekuje dolazak ovog američko-evropskog dvojca u Bosnu i Hercegovinu, ali niko ne zna da li će i dalje ostati na ponuđenom papiru, ili će donijeti nešto novo.