Čovjek koji otvoreno negira bošnjačke žrtve određuje način procesuiranja ratnih zločina

objavljeno: 28.01.2018. u 07:53

Pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini imaju nepunih šest godina da riješe najsloženije i najprioritetnije predmete ratnih zločina. Novi je to rok predviđen Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, sa čijim je nacrtom na posljednjoj sjednici upoznato Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH.

Prethodni rok, predviđen propalom Strategijom koja je usvojena 2008. godine, istekao je još u decembru 2015. godine. Međutim, bh. pravosudne institucije, prije svih Tužilaštvo BiH, nisu uspjele odgovoriti tom zadatku pa oko pet hiljada osumnjičenih ratnih zločinaca i danas šetaju neprocesuirani i slobodni. Prema procjenama Haškog tužilaštva, u ladicama bh. pravosudnih institucija se danas nalazi oko 1.200 predmeta ratnih zločina.

Sudeći prema posljednjem izvještaju komesara za ljudska prava Vijeća Evrope Nilsa Muižnieksa, 358 najsloženijih predmeta još uvijek čekaju svog epilog. Novi rok za njihovo procesuiranje, postavljen za kraj 2023. godine, je, smatraju predstavnici udruženja žrtava, također nerealan.

- Imali smo Strategiju iz 2008. godine koja je predviđala rok za procesuiranje najprioritetnijih predmeta do kraja 2015. godine. Sada se, nakon deset godina, kaže da će se do 2023. godine procesuirati svi takvi predmeti, što je također nerealan rok, uzimajući u obzir koliko u praksi traje proces od prvostepene do drugostepene presude. Mislim da je ovo rađeno s namjerom da se ništa ne uradi, da imamo opet stanje koje imamo i da imamo mogućnost da VSTV ponovo radi po svom nahođenju. Bojim se da ćemo doći u poziciju da ćemo i 2023. govoriti o tome da Strategija nije uspjela – kazao je u razgovoru za Faktor Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Cijepanje predmeta

Koliko su ozbiljno pravosudne institucije pristupile Strategiji iz 2008. godine, pokazuje činjenica da je centralizirana evidencija o svim predmetima ratnih zločina uspostavljena 2011. godine, a rok predviđen Strategijom je 30 dana od njenog usvajanja.

Pesimistična očekivanja od revidirane Strategije posljedica su dosadašnje prakse fragmentiranja predmeta, odnosno takozvanog cijepanja predmeta na više optužnica zarad zadovoljavanja tužilačkih normi. Uvidjelo je to i uspostavljeno Nadzorno tijelo, koj je održalo više od 70 sastanaka i usvojilo oko 300 zaključaka u vezi sa provedbom Strategije. Ti su zaključci dostavljeni relevantnim institucijama, ali nisu realizirani.

VEZANI TEKST - U čijim ladicama se kriju predmeti ratnih zločina: Tužilaštvo BiH skriva odgovore

S tim u vezi je novom Strategijom, koja je u posjedu Faktora, predviđeno jačanje uloge i statusa Nadzornog tijela te "osnaživanje mehanizma odgovornosti nadležnih institucija za nepoštivanje odluka Nadzornog tijela". Konkretne sankcije, suprotno tvrdnjama pojedinih članova Radne grupe zadužene za njenu izradu, nisu utvrđene. Sankcije su od ranije predviđene za tužioce koji ne ispune godišnju normu od četiri predmeta, ali ne i za one koji tu normu zadovolje neosnovanim fragmentiranjem predmeta.

Nova Državna strategija je, prema informacijama Faktora, još uvijek u izradi te se njena finalizacija očekuje u narednih mjesec dana, nakon čega bi se trebala naći pred Vijećem ministara BiH. U njenoj izradi nisu učestvovali predstavnici udruženja žrtava niti su konsultirani po bilo kojem pitanju. S druge strane, u izradi su direktno učestvovali akteri neupitne pristrasnosti kada su u pitanju ratni zločini počinjeni u proteklom ratu.



Jedan od njih je Milorad Kojić, koji je u Radnu grupu imenovan kao predstavnik Ministarstva pravde RS-a. On u posljednjih pet godina obnaša dužnost direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a, a u javnosti je poznat po svojim izjavama u kojima minimizira ili negira stradanje Bošnjaka u proteklom ratu. Tako je, primjera radi, optužio "bošnjačku političku kuhinju" da manipulira brojem žrtava te da je pravila "lažni ešalon Bošnjaka koji su se vodili kao logoraši, a služili su samo da podnose tužbe protiv RS-a". Istovremeno je propagirao sudskim presudama neutemeljene teze o broju žrtava i karakteru ratnih dešavanja u BiH. Kojić je, sudeći prema posljednjim izjavama, zadovoljan sadržajem nove Strategije.

Prebacivanje predmeta

Novom Strategijom se, ocjenjuje Tahirović, odstupilo od puta kojeg je utvrdio Haški tribunal, a kojim su jasno identificirani elementi međunarodnog sukoba.

- Procesuiran je jedan od najtežih oblika zločina, a to je genocid. Procesuiran je i udruženi zločinački poduhvat te je trasiran put za domaće pravosuđe. Međutim, Tužilaštvo BiH i Strategija koju je radio cjelokupni pravosudni sistem BiH je u potpunosti odstupila od tog puta. Idemo nekim putem koji je bio zacrtan i 2008. godine u sličnoj strategiji, a koji želi u BiH postaviti znak jednakosti između "sukobljenih strana" i reći da je u BiH praktički bio građanski rat, da nije bilo agresije, odnosno međunarodnog sukoba i udruženih zločinačkih poduhvata – izjavio je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ciljevi i očekivani rezultati Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina su, pored definiranog roka za procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina, i raspodjela predmeta sa državnog na pravosudne institucije nižih nivoa vlasti. Kriteriji za raspodjelu predmeta nisu jasno definirani, a oni bi u praksi značili prebacivanje predmeta u nadležnost pravosudnih institucija u entitetu RS. To predstavnicima žrtava daje za pravo da sumnjaju u pravičnost procesuiranja i epilog prenesenih predmeta.

- Moram napomenuti jednu stvar koja je manje poznata javnosti. To je Pravilo puta Rimskog sporazuma, odnosno 850 predmeta sa "A liste" koje je Haški tribunal ustupio BiH. Mi imamo informaciju da je većina tih predmeta spuštena prema RS-u i tamo im se gubi svaki trag. To su predmeti za koje je Haški tribunal utvrdio, na osnovu svojih istraga i dokumenata, da protiv nekih osoba postoji dovoljno dokaza da se može ići u postupak, odnosno podizanje optužnice – podsjeća Tahirović.

On ističe da je neupitno kako Sud BiH ne može procesuirati sve predmete ratnih zločina, ali da Strategija mora jasno definirati način na koji će se vršiti preraspodjela te cijeli proces učiniti transparentnim.

Prostor za unapređenje postojećeg sadržaja Strategije još uvijek postoji, s obzirom da isti još uvijek nije definitivno finaliziran. Uz pomoć stručnjaka i ostalih relevantnih strana bi se mogle otkloniti manjkavosti aktuelnog nacrta, prije nego što on u finalnoj formi stigne pred Vijeće ministara BiH.