VEZANI TEKST - Čović nije "legitimni Hrvat" u Domu naroda BiH jer je izabran po Izbornom zakonu koji ne priznaje

Posljednji pokušaj jeste pritisak na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji bi po Čovićevim željama trebao ukoliko na izborima u oktobru pobijedi Željko Komšić za člana Predsjedništva BiH kao Hrvat, poništiti njegov izbor.

- Ukoliko bude poštivao vlastitu presudu u predmetu "Ljubić", a morao bi, Ustavni sud BiH morat će poništiti izbor Željka Komšića, ukoliko mu se predoče vjerodostojni makar i indirektni dokazi, a to nije teško osigurati, da je on za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran bošnjačkim glasovima - kaže izvor Čovićevog portala HMS.

Upitan "kako to da Ustavni sud BiH nije nakon izbora 2018. poništio izbor Željka Komšića i izbor delegata u Klub delegata hrvatskog naroda izabranih glasovima Bošnjaka", sagovornik HMS-a kratko odgovara:

- Pa niko se nije žalio Ustavnom sudu.

Kada je već tako kako to tvrdi "sagovornik" ovog portala, zanimljivo je da se Čović nije žalio, a eto imao je sve adute u svojim rukama, već se poslužio blokadama u Federaciji BiH i HNK, te pri izboru sudija Ustavnog suda FBiH, zbog čega je na "crnoj listi" završio njegov Marinko Čavara, koji je već osmu godinu predsjednik FBiH.

Alma Čolo, državna zastupnica i članica delegacije SDA na svim pregovorima oko izmjena Izbornog zakona BiH, za Faktor kaže da "Ustavni sud BiH neće poništiti izbor Željka Komšića". 

- Smatram da Ustavni sud neće poništiti odluku o izboru člana Predsjedništva koji je Hrvat jer će ta odluka biti donesena u skladu sa Ustavom BiH koji u članu V propisuje: "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će se sastojati od tri člana: jedan Bošnjak, jedan Hrvat od kojih se svaki bira direktno sa teritorije Federacije, te jedan Srbin koji se bira direktno sa teritorije Republike Srpske". To znači da Hrvat koji u Federaciji BiH dobije najviše glasova postaje jedan od članova Predsjedništva. Ustav BiH ne poznaje predstavnike naroda. Članovi Predsjedništva BiH prema Odluci Ustavnog suda U 5/98 predstavljaju sve građane entiteta iz kojeg su birani. Tako da Bošnjak i Hrvat iz Federacije treba da predstavljaju sve građane Federacije, a Srbin iz RS-a sve građane Republike Srpske - pojašnjava Čolo.  

HDZ i njegov čelni čovjek već godinama zloupotrebljavaju presudu "Ljubić", te su se tako i pregovori o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, umjesto prvenstveno na presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, svele na rješavanje fantomskog "hrvatskog pitanja", odnosno "legitimnih Hrvata". A šta znači zaista legitiman? Legitiman je onaj Bošnjak i onaj Hrvat koji su dobili povjerenje glasača u FBiH, i Srbin iz RS-a koji je dobio povjerenje glasača iz tog entiteta, te su shodno najvećem broju glasova izabrani za članove Predsjedništva BiH. 

Presuda "Ljubić" tiče se isključivo popune Doma naroda Parlamenta FBiH, a nikako izbora članova Predsjedništva BiH. No Čoviću i ekipi oko njega ne predstavlja problem da spinuju i javnosti to predstavljaju onako kako bi oni željeli, a ne kako piše.

Ustavni sud BiH je 1. decembra 2016. godine donio odluku u smislu legitimiteta predstavnika i to isključivo za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Božo Ljubić je podnio apelaciju i zatražio ocjenu ustavnosti odredbi članova 10.10, 10.12, 10.15. i 10.16. Potpoglavlja B Izbornog zakona BiH i i odredbi člana 20.16.A Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe Izbornog zakona. Ovi članovi Izbornog zakona BiH odnose se isključivo na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i raspodjelu mandata za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu.

U odluci Ustavnog suda BiH od 6. jula 2017. stoji da "Ustavni sud ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona jer ih Parlament BiH u predviđenom roku od 6 mjeseci nije uskladio sa Ustavom", što je i učinjeno, a time je izvršena i izmjena Izbornog zakona BiH.

Čović se i pored toga ne zaustavlja, a jedino što se od njega može čuti jeste legitimno predstavljanje i "Ljubić". On uporno tvrdi da se evropski put ne može dobiti bez legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Istina je posve drugačija. S legitimnim predstavljanjem država Bosna i Hercegovina ne može u Evropsku uniju, kao ni bez implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Ako već ne odstupaju od stajališta da Komšić nije legitimni Hrvat (iako ni Dejtonski sporazum ni Ustav BiH ne propisuju da Bošnjaci, Srbi i Hrvati za članove Predsjedništva biraju svog člana), zbog čega do sada nisu podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti članova Poglavlja 8. Izbornog zakona BiH kojim se definira pitanje izbora članova Predsjedništva BiH ili pak člana V Ustava BiH?