- Postoji važeći Izborni zakon koji precizno uređuje izbore. U slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona, izbori će biti održani najesen 2022. godine u skladu sa odredbama postojećeg zakona. O tome nema pregovora. Demokratija funkcionira po unaprijed određenim pravilima, a pogotovo izbori ne smiju postati predmet političkog manevriranja. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su srž demokratije – poručio je Schmidt.

VEZANI TEKST - Schmidt: Izbori u BiH će biti održani najesen 2022. sa ili bez novog Izbornog zakona BiH

Mišljenje visokog predstavnika ne dijele HDZBiH i njen predsjednik Dragan Čović, kao ni predstavnici minornih političkih stranaka okupljenih oko njegove privatne "udruge" Hrvatski narodni sabor.

Naprotiv, kako se bliži 19. februar za kada je zakazana vanredna sjednica HNS-a, atmosfera se dodatno podrigrijava, a cjelokupna situacija radikalizira, nakon što je prvi poteze na tom planu povukao Čovićev vjerni politički partner, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.  

- Mi formalno-pravnih uvjeta za organiziranje izbora nemamo. Hrvati moraju do kraja ostati politički i ustavno jednakopravan narod i imati svoje legitimne predstavnike, a to sadašnje odredbe Izbornog zakona onemogućavaju. Treba biti realan, vrijeme je isteklo, ne postoje uvjeti za organiziranje izbora – kategoričan je Čović.

Mario Karamatić, nezvanični portparol za radikalne stavove Dragana Čovića, koji igra ulogu jastreba kakvu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dodijelio Aleksandru Vulinu, izlazi i javno prijeti.

- Federacija je mala maca šta vas čeka. Žalit ćete vi za Draganom Čovićem, suze ćete gorke roniti - rekao je Karamtić.

Za podizanje političke temperature pred 19. februar angažirali su i Ugu Vlaisavljevića, kako su ga na Čovićevoj privatnoj televiziji RTVHB najavili kao "jednog od najvećih naučnih autoriteta u Bosni i Hercegovini". Vlaisavljević je akademskim riječnikom, za razliku od od Karamatićevog kabadahijskog, poručio kako hrvatska strana ima pravo u radikalnoj krizi povući i radikalne poteze od građanskog neposluha pa do blokade institucija.

VEZANI TEKST - Karamatić otvoreno prijeti: Federacija je mala maca šta vas čeka, žalit ćete za Čovićem

- Imat ćemo i dalje krizu, dotaći ćemo dno političkog života. To bi značilo pretvoriti hrvatski narod u nacionalnu manjinu. U tom slučaju nacionalna manjina, koja ima ustavom zajamčeno pravo da to ne bude, ima sva pravna sredstva da se bori za jednkopravnost. Da li će to biti građanski neposluh, blokada institucija, ili neka druga sredstva? Ne mogu predviđati koje će poteze povući hrvatski predstavnici. Imaju pravo da u radikalnoj krizi povuku i radikalne poteze – kazao je Vlaisavljević za emisiju Kompas.   

Generalni sekretar HNS-a Josip Merdžo složio se sa Vlaisavljevićevim stavom.

- Na najjednostavniji način je predočio moguće ishode. Nezahvalno je bilo šta govoriti. Pustimo neka sabor odluči – rekao je Merdžo.  

Oglasio se u medijima i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak, koji je također poručio kako očekuje da će nakon sjednica predsjedništava HDZ-a i Sabora HNS-a, biti puno jasnija slika o nastupu HDZ-a, uključujući i eventualni bojkot ovogodišnjih izbora ako ne bude dogovora o izbornoj reformi.

- Nalazimo se uistinu u teškom političkom trenutku. Mislili smo, nadali se, bez obzira na to koliko to u ovom trenutku izgledalo možda i neočekivano, ali vjerovali smo zaista da postoji dovoljno mudrosti i političke volje, s obzirom na kompletnu političku situaciju, kompletno stanje u BiH, da se taj nužni iskorak mora napraviti. Po meni to bi bio mali iskorak, ali vrlo vrijedan za BiH, a naravno i za nas kao hrvatski narod u BiH, ali ja mislim i za druga dva naroda i sve građane koji žive u BiH. Bez toga bojim se da ćemo zaista biti pred novim izazovima i nisam siguran u kojem pravcu će sve to otići - pojasnio je Čolak.

VEZANI TEKST - Izetbegović: Dodik uporno ponižava Čovića, HDZ je i u Neumu tražio nemoguće

O tri moguća scenarija pisao je i Čovićev HMS (Hrvatski medijski servis). Tačnije, samo su "na papir" nabacili ono što za sada njihov šef i finansijer ne izgovara u javnosti.

Prvi scenarij je Zapad diže ruke od BiH, gdje se zaključuje kako je izgledno da su SAD i EU, nakon bezuspješne medijacije u pregovorima između Bošnjaka i Hrvata odlučili "dići ruke" od BiH i fokus svojih aktivnosti, eventualno, usmjeriti isključivo na preveniranje mogućih sukoba. 

Drugi scenarij je Potpuni ili djelimični bojkot izbora. Jedino bojkot posrednih izbora za domove naroda može spriječiti, bar djelimično, rušenje suvereniteta hrvatskog naroda u BiH, naglašavaju.  

Treći scenarij Nova teritorijalno-administrativna organizacija, u kojem se bez imalo uvijanja najavljuje povratak UZP-ovske tvorevine HRHB. 

- Prije usvajanja deklaracija o proglašenju i uspostavi nove teritorijalno-administrativne organizacije na prostoru na kojem je prije potpisivanja Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma egzistirala HRHB, potrebna je sistemska i sveobuhvatna priprema zakonskih i kadrovskih rješenja kojima bi bio zaštićen suverenitet hrvatskog naroda i prostora na kojem Hrvati čine većinsko stanovništvo u BiH. I tu ne treba otkrivati toplu vodu. Hrvati su, naime, pokazali da znaju kako se to radi proglašavajući i uspostavljajući Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu u puno težim okolnostima – zaključuje Čovićev HMS.