Na sve moguće načine pokušavao je blokirati rad Centralne izborne komisije BiH uz zdušnu pomoć svog partnera lidera SNSD-a Milorada Dodika. Od blokade osiguranja novca iz budžeta BiH za održavanje Općih izbora 2. oktobra, pa do toga da ni Čović ni Dodik ne priznaju Centralnu izbornu komisiju BiH kao legalno tijelo za provođenje izbornog procesa.

VEZANI TEKST - Združeni udari SNSD-a i HDZ-a na CIK: Cvijanović otkrila plan, slijedi "mostarizacija BiH"

Kampanji se očekivano pridružio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović svojom izjavom datom samo tri dana prije održavanja Općih izbora u BiH.

- Hrvatska je na tom važnom testu pomoći i brige za Hrvate u BiH kao država pala, to je ruglo. Učinio sam sve što sam mogao, i tamo gdje nisam trebao, izlagao sebe, a Hrvatima neće pomoći jedan predizborni skup na koji ode Plenković tri dana prije izborne šutnje nego sistemski rad, a ovi izbori su u Božijim rukama. Čak i ne, u rukama nekih komisija koje niko ne kontrolira, Hrvati su nezaštićeni, a mi ćemo se međusobno optuživati – poručio je Milanović.

Jasno je da CIK ne kontroliraju više ni Čović ni Dodik, kao što su to radili prethodnih izbornih ciklusa, kada su imali svoje ljude, preko kojih su završavali poslove. CIK i ne treba da kontrolira politika zbog čega žali i Milanović. CIK je državno nezavisno tijelo koje organizira i provodi izbore.

Kada je izgubio kontrolu nad CIK-om, Čović je krenuo ne samo u blokade u vezi s njegovim radom, već i u blokadu implementacije izbornih rezultata iz 2018. godine.

Onemogućio je kontrolnim paketom u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH od 13 delegata, izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, čime je mostarski scenarij prebacio na federalni nivo.

Tako je Marinko Čavara već osam godina predsjednik FBiH. S obzirom na to da iz HDZ-a već poručuju da ne postoje uvjeti za implementaciju i ovogodišnjih izbornih rezultata, to može značiti samo jedno.

Čović je spreman ponovo sve blokirati, tako da bi Čavara još četiri godine ostao predsjednik FBiH, a ostao bi i stari saziv Vlade na čelu sa Fadilom Novalićem, baš kao što je njegov Ljubo Bešlić bio gradonačelnik Mostara punih 12 godina.

Alibi je lider HDZ-a za prethodnu blokadu 2018-2022 našao u "nelegitimnom izboru" Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Ukoliko Komšić u nedjelju 2. oktobra porazi Čovićevo najljepše i najpametnije biće Borjanu Krišto, a CIK izvrši raspodjelu delegatskih mandata u Federalnom domu naroda prema Uputstvu iz 2018. koje je za prvog čovjeka HDZ-a bilo za jednokratnu uputu, slijedi zasigurno nova blokada.

Za CIK nema dvojbe, što je potvrdila i članica Irena Hadžiabdić, poručujući da je ovo uputstvo i dalje na snazi jer nije bilo novog popisa stanovništva.

Čović bi da van snage se stavi ovo uputstvo jer nije siguran da li može ostvariti kontrolni paket u Domu naroda FBiH, a istovremeno da izvrši dodatni pritisak na visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona, koje je već dogovorio sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, što je on sam i priznao. Ukoliko bi prema važećem uputstvu dobio 12 delegata u Domu naroda FBiH, imao bi priliku da sve blokira u ovom zakonodavnom organu. U scenariju prema kojem bi imao manje od 12 delegata, ponovo bi sve blokirao, ali bojkotom jer bi u tom slučaju tvrdio da su izabrani delegati Hrvati "nelegitimni". 

VEZANI TEKST - Hadžiabdić odgovorila: Akt CIK-a o načinu popune Doma naroda FBiH je na snazi, nećemo ništa novo donositi

Takve izmjene, na šta se upozorava već godinama i zbog kojih su građani održali ljetos proteste ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, diskriminatorne su i samo bi produbile dodatno već postojeće podjele u zemlji.  

Cijelu priču oko formiranja vlasti u Federaciji podgrijava i Schmditova izjava koji je u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) kazao da se reformom izbornog zakonodavstva namjerava baviti nakon izbora.

- Naravno da se ne radi o pravom predstavljanju Hrvata kada se neko s jasno prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjasni za Hrvata - kazao je Schmidt dva dana uoči izbora, naglašavajući kako niko ne bi smio potcijeniti njegovu sposobnost da samostalno donosi odluke. 

Tu je i Plenković, koji je iz Livna gdje je došao podržati HDZ i Krišto poručio da kada je riječ o izbornoj reformi još ništa nije gotovo i da do nedjelje ima vremena da sa nametne odluka visokog predstavnika o izmjeni Izbornog zakona.

I Schmidt i Plenković svojim izjavama dodatno stvaraju pravnu nesigurnost u ionako uzavreloj i kompleksnoj političkoj situaciji u našoj zemlji, a posebno za sam izborni proces koji CIK treba da tek provede.