open-navfaktor-logo
search
Reforma Izbornog zakona
Čović pisao Palmeru i Eichhorst: Krivi bošnjačke političare, smatra da nema uvjeta za izbore u oktobru
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine i Hrvatske demokratske zajenice (HDZ) BiH Dragan Čović uputio je pismo međunarodnim posrednicima u pregovorima o izbornoj reformi, Matthew Palmeru i Angelini Eichhorst.
02.02.2022. u 16:46
get url
text

Sadržaj pisma prenosimo u cijelosti:

- Želio bih Vam zahvaliti na uloženom trudu u zadnjih godinu i pol dana u pronalasku rješenja kojima bi se u potpunosti implementirali politički sporazumi iz Mostara potpisani 17. juna 2020. godine. Posvećenost i ekspertiza s Vaše strane bili su od izuzetnog značaja za proces koji je okončan pregovorima u Neumu krajem januara 2022. godine.

Podsjetit ću kako smo, zahvaljujući uloženim naporima, nedugo nakon potpisivanja uspješno implementirali sporazum koji se odnosi na Grad Mostar. Kao ishod, nakon dvanaest dugih godina održani su demokratski izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara. To nam je s pravom probudilo optimizam koji je bio prijeko potreban za rješavanje otvorenih pitanja u odnosima Bošnjaka i Hrvata.

S druge strane, sporazum koji se odnosi na legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te osiguranje aktivnog i pasivnog izbornog prava svakog građanina na cijelom području BiH, unatoč uloženom trudu Hrvatskoga narodnog sabora (HNS BiH), ostaje neispunjen.

U saradnji s Vama održali smo stotine sati pregovora o ograničenim izmjenama Ustava BiH i izbornoga zakonodavstva kako bismo implementirali odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, uključujući presudu U-23/14, te proveli relevantne preporuke OESS-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije u skladu s evropskim standardima. S naše strane uloženi su maksimalni napori, predstavljeni su deseci dokumenata, uključujući prijedloge izmjena Ustava BiH i izborne modele prema kojima bi se provele presude sudova i birali legitimni predstavnici u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Upravo zahvaljujući nesebičnim naporima predstavnika EU-a, SAD-a i Venecijanske komisije, uspjeli smo postići usklađenost naših prijedloga ustavnih odredbi s najvišim evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije, uključujući i pitanje formulacije ustavnog izričaja u odnosu na Predsjedništvo BiH. Našim prijedlogom osigurali smo da svi građani BiH mogu birati i biti birani neovisno o pripadnosti i bez izjašnjavanja nacionalnog ili etničkog identiteta. Vrlo pozorno osmišljavanje naših prijedloga ograničene ustavne reforme, kao i drugih modela, vođeno je načelom zadovoljenja ustavno garantiranih prava o ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i najviših standarda o ljudskim pravima.

Vjerujem kako ćete se složiti da je hrvatska pregovaračka strana predvođena HNS-om BiH ostavljala prostor za kompromisna rješenja. Bez obzira na to što se presude sudova ne odnose na temu koja se, donekle tendenciozno, naziva "funkcionalnost Federacije BiH", pokazali smo iznimnu fleksibilnost i otvorenost za prihvaćanje pregovora i o toj temi.

Unatoč svemu tomu, držimo kako su naši napori i dogovori grubo prekršeni od supotpisnika Mostarskog sporazuma, pogotovo znajući kako je implementacija Sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH trebala biti okončana usvajanjem zakonskih izmjena u Parlamentarnoj skupštini BiH najkasnije do kraja 2021. godine. Takvoga smo se scenarija pribojavali do samoga kraja, jer se time nepovjerenje i politička kriza u BiH dodatno produbljuju.

Prema tome, trenutno se nalazimo u situaciji za koju smatramo da se još uvijek nisu osigurali formalni i pravni uvjeti za održavanje Općih izbora u oktobru 2022. godine.

Podsjetit ću kako su Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), potpisali Washingtonski sporazum 1994. godine, kojim je uspostavljena Federacija BiH. Washingtonskim sporazumom i Daytonskim mirovnim sporazumom Hrvatima su zagarantovana suverena nacionalna prava. Činjenica je da se suverena prava i konstitutivnost Hrvata grubo krše u posljednje dvije decenije, i po pitanju reflektiranja konstitutivnosti Hrvata u svim zajedničkim institucijama i legitimnog izbora njihovih predstavnika. Posljednji pregovori i uporno miniranje naše nedvosmislene opredijeljenosti za pronalazak rješenja dokazali su kako je supotpisnik Mostarskog sporazuma, zajedno s drugim bošnjačkim političkim predstavnicima, opredijeljen za nastavak grubog kršenja međunarodnih sporazuma i suverenog prava Hrvata kao ravnopravnog konstitutivnog naroda u BiH. Takvo grubo kršenje prava jednoga konstitutivnog naroda i međunarodnoga prava, ako se nastavi, imat će dalekosežne posljedice u odnosima Hrvata i Bošnjaka.

Stoga, naša je obveza unaprijediti izborne standarde u našoj zemlji, ali i očuvati ključne norme potpisanih međunarodnih sporazuma kojima se jamči jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, pogotovo najmalobrojnijeg hrvatskoga naroda, kako bi se izbjegla daljnja destabilizacija i osigurao put prema euroatlantskim integracijama.

Unatoč smanjenju optimizma s naše strane i vremenskom ograničenju, spremni smo završiti započeti pregovarački proces. Nedopustiva su gruba kršenja ljudskih prava i dominacija jednoga konstitutivnog naroda nad drugim. Kao politički lideri ne smijemo odustati ili udaljiti se od viših ciljeva izborne reforme i ograničenih izmjena Ustava BiH. Provođenje Mostarskog sporazuma od vitalnog je interesa za budućnost Bosne i Hercegovine.

Na kraju, ustrajan dijalog i kompromis jedini su put za izgradnju, nažalost već duboko narušenog, povjerenja i pomirenja, što će nam omogućiti da okrenemo novu stranicu u korist euroatlantske budućnosti naše zemlje. Još jednom izražavam duboku zahvalnost na Vašem zalaganju i potpori koju pružate Bosni i Hercegovini, svim njezinim narodima i građanima na euroatlantskom putu, koji uz sve poteškoće i izazove ostaje naša jedina perspektiva - stoji u pismu Dragan Čovića.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.