open-navfaktor-logo
search
Politički manipulator
Čović nije "legitimni Hrvat" u Domu naroda BiH jer je izabran po Izbornom zakonu koji ne priznaje
Dvije godine Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, vješto je zamajavao kako političke sagovornike, tako i domaću i međunarodnu javnost, da se izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno presude Evropskog suda za ljudska prava mogu implementirati bez izmjena državnog Ustava.
29.03.2022. u 18:44
get url
text

Iako su iz Vijeća Evrope kategorički odbacili mogućnost da se presude Evropskog suda za ljudska prava mogu provesti bez izmjena Ustava BiH, Čović je insistirao na svojoj priči.

- Vaš je zaključak da je nemoguće napraviti izmjene Izbornog zakona i uvažiti presude Evropskog suda za ljudska prava kada je u pitanju "Sejdić - Finci" i sve druge presude suda u Strazburu i odluke Ustvnog suda BiH, bez izmjene Ustava. To je vaš stav. Ja mislim da je itekako moguće – odgovorio je Čović u februaru prošle godine na pitanje novinara Faktora.

VEZANI TEKST - Zašto Čović od Ustavnog suda BiH ne zatraži ocjenu da li je Komšić "legitimni Hrvat"?

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je i tada je zastupao stajalište kako se ne može izaći ususret presudi "Sejdić-Finci" i ostalim presudama, a da se ne ide na izmjenu Ustava BiH".

- Ne znam kako Sejdić ili Finci mogu ući u Predsjedništvo BiH, a da se ne briše onaj prefiks da u Predsjedništvu moraju biti jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin. Ne znam. Ali HDZ tvrdi da ima rješenje za to, pa ako ima, mi ćemo ga rado uzeti u obzir – poruka je koju smo često mogli čuti od Izetbegovića.

Iskusni politički manipulator Čović tako je sve do Neuma bespotrebno trošio vrijeme u pregovorima o izbornoj reformi, da bi onda ponudio prijedlog izmjena i Ustava i Izbornog zakona, ali koji je bio maksimalistički. Ono što je stavio na sto vodi ka definitivnom betoniranju etničkih podjela u našoj zemlji.

Kako je vrijeme za postizanje dogovora kroz kompromis, upravo zbog Čovićevih nerealnih zahtjeva uzalud potrošeno, krenuo je u novu kampanju.

Preko hrvatske europarlamentarke Željane Zovko vrši pritisak da Opći izbori ove godine ako se održe će biti "apsolutno nelegitimni", a u unutrašnje pitanje suverene države Bosne i Hercegovine uključio je i zvaničnike susjedne Hrvatske. Zanimljivo je da su se u Hrvatskoj mijenjali predsjednici i premijeri, ali nikada niko od njih do Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića nije se "nasilnički" miješao u bh. politička pitanja. 

Angažirao je Čović i ostale glasnogovornike, te tako jedan od njih, državni zastupnik HDZ-a Nikola Lovrinović sada povlači paralelu između slučaja "Mostar" i slučaja "Ljubić".

- To je situacija slična poziciji u Mostaru. Nemoguće je implementirati bilo kakve provedene izbore, nemoguće je uspostaviti Federalni Dom naroda, a samim tim i Dom naroda na nivou BiH. Prema tome, izbori su na određeni način nezakoniti. Dovodi se u pitanje i održavanje izbora zato što poslije toga imamo možda još i veći problem. Onda ćete imati stara tijela vlasti, recimo Vijeće ministara u tehničkom mandatu, Vladu FBiH koja je i inače u tehničkom mandatu pa bi se to još dalje produžilo, ako se ne mogu implementirati izbori dobili biste to da ne bi ste znali tko bi to uopće raspetljao – kazao je Lovrinović.

Ova dva slučaja uopće se ne mogu porediti.

U Mostaru je bila potpuno drugačija situacija. Ustavni sud BiH donio je rješenje prema kojem su 28. februara 2012. godine, objavom u Službenom listu FBiH prestale da važe odredbe člana 19.2 stav 1 i 3 i člana 19.4 stav od 2-8 Izbornog zakona BiH.

Kada su prestale da važe ove odredbe, nije bilo alternativnog rješenja u samom Izbornom zakonu, te se stogao morao osam godina čekati Mostarski sporazum, koji su u ljeto 2020. godine potpisali Izetbegović i Čović, čime je omogućeno Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji izmjene Izbornog zakona BiH, te se stekli zakonski uvjeti za održavanje lokalnih izbora u Mostaru u decembru 2020. godine.

U slučaju "Ljubić" je potpuno drugačija situacija. Ustavni sud BiH je 1. decembra 2016. godine donio odluku u smislu legitimiteta predstavnika i to isključivo za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Božo Ljubić je podnio apelaciju i zatražio ocjenu ustavnosti odredbi članova 10.10, 10.12, 10.15. i 10.16. Potpoglavlja B Izbornog zakona BiH i i odredbi člana 20.16.A Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe Izbornog zakona. Ovi članovi Izbornog zakona BiH odnose se isključivo na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i raspodjelu mandata za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu.

U odluci Ustavnog suda BiH od 6. jula 2017. stoji da "Ustavni sud ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona jer ih Parlament BiH u predviđenom roku od 6 mjeseci nije uskladio sa Ustavom", što je i učinjeno, a time je izvršena i izmjena Izbornog zakona BiH.

Brisanje pojedinih odredbi Izbornog zakona BiH, a na temelju presude "Ljubić", ne predstavljaju prepreku za održavanje i ovih općih izbora, baš kao što je to bio slučaj i 2018.

VEZANI TEKST - Ovo je prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji su ponudili Čović i njegova udruga HNS

CIKBiH i ove, kao i 2018. godine je dužan da u skladu sa zakonom omogući održavanje izbora. Tako je 18. decembra 2018. godine donio Uputstvo o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za organe vlasti u BiH obuhvaćeni Izbornim zakonom BiH, koje je i danas na snazi.

Tim Uputstvom razrađena je odredba Izbornog zakona BiH koja ovlašćuje CIK da određuje broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju u kantonalnim skupštinama.

Upravo na temelju ovog uputstva, Čović i njegove kolege iz HDZ-a već četvrtu godinu sjede u klupama Doma naroda Parlamenta BiH. Kada je već tako principijelan, zašto 2018. godine nije odbio primiti certifikat CIK-a jer je onda i on cijeli ovaj mandat nelegitiman?  

Kada je pak riječ o tvrdnji Zovko, vrijedi podsjetiti da je još 2009. godine Sud u Strazburu donio presudu "Sejdić-Finci", te naredio državi BiH da u roku od šest mjeseci je implementira.

Od tada pa do danas, tri puta su održani opći izbori, a ova kao i ostale presude iz Strazbura nisu implementirane, te se Čović niti jednom nije bunio, niti dovodio u pitanje njihov legitimitet. Posebno nije imao ništa protiv kada je 2014. godine izabran za člana Predsjedništva BiH. Iako je i tada na snazi bio Izborni zakon BiH na osnovu kojeg će se organizirati i provesti ovogodišnji opći izbori, Čović nije govorio o legitimitetu.

Zakonski uvjeti za održavanje Općih izbora 2022. postoje, a što su u više navrata do sada poručili i OHR, Američka ambasada i evropski zvaničnici.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.