Čović je kazao da je sa SDA "puklo" jer je ova stranka "izigrala Mostarski sporazum iz 2020. godine koji je ovjeren uz medijaciju međunarodne zajednice".

- Nije stalo samo na tome, nego je to grubo kršenje potpisanog sporazuma, odnosno izigravanje dogovora svjesno sa njihove strane preneseno u javnost, na društvenim mrežama, što se prenijelo i na nepovjerenje između bošnjačkog i hrvatskog naroda u FBiH - dodao je Čović u razgovoru za Večernji list. 

Mostarski sporazum, potpisan u junu 2020. godine između SDA i HDZ-a, omogućio je održavanje izbora u tom gradu, ali su se potpisnici njime obavezali i na izbornu reformu.

VEZANI TEKST - Ko je obećao "treći entitet": Čoviću je SDP 2012. davao željeni Izborni zakon, danas mu pomažu da osvoji Mostar

Stranke koje sada pripadaju koaliciji "Osmorka", u prvom redu Narod i pravda, Naša stranka i SDP, dvije godine su uvjeravale javnost kako je SDA-ov predsjednik Bakir Izetbegović izdao interes države Bosne i Hercegovine i pristao na takozvano legitimno predstavljanje naroda. No na prvom testu, izboru gradonačelnika Mostara, za HDZ je zaigrala Naša stranka omogućivši izbor Marija Kordića za gradonačelnika. 

Ta činjenica nije spriječila zvaničnike Naše stranke, NiP-a, SDP-a..., da nastave uvjeravati javnost kako je Izetbegović pristao na sve na šta oni, navodno, ne bi pristali. 

- Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku dolaze novi pregovarači - ponavljao je šef NiP-a Elmedin Konaković u nedogled. 

VEZANI TEKST - Čović ne brine što bi SDA mogla imati većinu u Klubu Bošnjaka, to neće utjecati na sporazum sa "Osmorkom"

Sudeći po Čovićevoj posljednjoj izjavi, ali i onima u proteklih nekoliko dana koliko javnost ima uvid u sporazum između "Osmorke" i HDZ-a, novi pregovarači su pristali na sve na šta SDA nije pristala. Zato je i "puklo", objasnio je Čović. 

Po principu "držite vuka...", stranke "Osmorke" su dvije godine uvjeravale javnost kako će Izetbgović, odnosno SDA, udovoljiti Čovićevim zahtjevima za izmjenama Izbornog zakona BiH. Svaki put kada bi se ukazala prilika spominjali su famozni Mostarski sporazum. 

Mostarski sporazum iz 2020. godine bio je predmetom različitih tumačenja, pa i između HDZ-a i SDA. Ono što je HDZ vidio kao udovoljavanje za tzv. legitimnim predstavljanjem naroda, SDA je tumačila na drugačiji način. Sporazum su i stranke "Osmorke" tumačile na HDZ-ov način, s očitim ciljem pridobijanja glasačkog tijela i izbacivanjem SDA iz vlasti. 

- Bez te nedovoljno jasne, za jedne negativne, a za druge pozitivne formulacije, ne bi bilo Mostarskog sporazuma. Dakle, osnovno što sam imao na umu je bilo održavanje izbora u Mostaru nakon 12 godina, vraćanje demokratije u ovaj važan, multietnični grad. Odgovorni političari moraju biti spremni na takve rizike i prozivke zarad prečeg interesa.

A zatim, šta zaista znači legitiman predstavnik? Pa to je onaj koji je izabran u skladu sa zakonom i koji je izabran od onih čije interese treba da zastupa. Član Predsjedništva treba da zastupa državu Bosnu i Hercegovinu i sve njene narode i građane. Takvu zakletvu polažemo. U dejtonskoj BiH koja je koncipirana na balansu odnosa tri naroda i građana, prihvatljivo bi bilo da tri člana Predsjedništva budu izabrana od većine iz svakog od tri konstitutivna naroda, ali da to ne isključi volju birača iz druga dva naroda i ostalih građana. Za tom formulom tragamo evo već drugu deceniju - pojašnjavao je Izetbegović.

Kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH će se, isticalo se u tom sporazumu, osigurati legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te osigurati aktivno i pasivno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH.

- Stranke potpisnice će u Parlamentarnoj skupštini BiH također podržati izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u cilju provedbe relevantnih preporuka OSCE/ODHR-a i Venecijanske komisije u skladu sa evropskim standardima.

Navedeno je da će biti ispoštovane sve presude Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.

VEZANI TEKST - SDA: Ovo je osam razloga zašto je prijedlog HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona neprihvatljiv

Dio sporazuma koji se odnosio na izborno zakonodavstvo, primjera radi, SDP je tumačio samo kao pristanak SDA na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, dok se svjesno prikrivala činjenica da se tamo govorilo i o građanima te o izmjenama izbornog zakonodavstva na način da će se ispoštovati odluke Ustavnog suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava i preporuke Venecijanske komisije, koje definitivno ne idu u pravcu Čovićevih zamisli.

SDP je Izetbegovića optužio da je "prodao građane Mostara Draganu Čoviću i HDZ-u BiH".  

- To je jasan uvod u uspostavu tri izborne jedinice, odnosno tri etnička entiteta, gdje bi Mostar bio stolni ukras HDZ-ove despotije – tvrdio je SDP.

Kako se ništa od toga nije obistinilo, od pregovora u raznim rezidencijama u Sarajevu do onih u Neumu, gdje je SDA ostala čvrsto pri stavu da ne udovoljava HDZ-u i Čoviću, tako se retorika tada "Trojke", a sada "Osmorke" zaoštravala sve dok pojedini akteri iz tih stranaka nisu otvoreno počeli priznavati da bi oni zapravo rado udovoljili HDZ-u u zamjenu za učešće u vlasti. Konaković je otvoreno mjesecima agitovao za legitimno predstavljanje naroda, odnosno za HDZ. 

VEZANI TEKST - Šta je "Osmorka" potpisala sa HDZ-om: Ovo je sadržaj koalicionog sporazuma

Konačno, "Osmorka" i HDZ su dogovorili novi sporazum, formalno potpisan u Sarajevu, ali suštinski napisan u Mostaru. 

- Velikim dijelom jeste, nešto smo mi napisali - priznao je Konaković na FTV-u. 

Ako je sa SDA "puklo" jer nije udovoljila željama HDZ-a, onda se stiče dojam da Čović ima razloga vjerovati kako će mu udovoljiti "Osmorka", oni koji su tu istu SDA optuživali pune dvije godine. Razlog za vjerovati da je upravo tako, dao je i sam sadržaj sporazuma između HDZ-a i nove bošnjačke reprezentacije, ali i Čovićeva spremnost da prilikom formiranja vlasti na primjeru SDA pogazi vlastiti princip legitimnog predstavljanja naroda zarad dugoročnijih ciljeva.