Trebala bi biti razmatrana i Informacija Ureda agenta Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava o odluci Komiteta ministara Vijeća Evrope od 16. septembra 2021. o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava iz grupe predmeta Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, dostavljena aktom Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH.

Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH posljednju sjednicu održala je u julu, a nakon ljetne pauze nije održana ni jedna sjednica zbog odluke zastupnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjedavajuća ove radne grupe Alma Čolo kazala je u razgovoru za Fenu da je zakazala nastavak rada Interresorne radne grupe, mada je Poslovnikom predviđeno da predsjedavajući zakazuje sjednicu u koordinaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg.

- Nisam mogla postići konsenzus i dogovor sa kolegama Sredojem Novićem i Barišom Čolakom u vezi s nastavkom rada, ali sam odlučila to da uradim zato što smo dobili, naslovljeno na Interresornu radnu grupu, odluku Komiteta ministra Vijeća Evrope od 16. septembra, koji je donio odluku da BiH hitno nastavi rad na izmjenama i dopunama Izbornog zakona i da Interresorna radna grupa, koja je prestala s radom zbog blokade institucija BiH, što prije nastavi s radom - navela je Čolo.

Kaže da je zakazala sjednicu osjećajući to kao svoju obavezu, da vidi da li će predstavnici SNSD-a i drugih političkih partija iz RS-a koji participiraju radnoj grupi doći na sjednicu.

Prema njenim riječima, Interresorna radna grupa je dobila i inicijativu iz Centralne izborne komisije BiH, prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji se predlaže kao inicijativa.

Čolo je napomenula da CIKBiH ima ovlaštenje, po Izbornom zakonu BiH, da to uradi.

- Trebali bismo o tome zauzeti stav, hoćemo li taj prijedlog razmatrati, kako ćemo ga razmatrati, da li će predstavnici CIK-a moći prisustvovati sjednici, s obzirom na to da smo u prethodnom periodu imali odbijanje pojedinih članova Interresorne radne grupe da predstavnici CIK-a BiH aktivno učestvuju u radu ove radne grupe - navela je Čolo.

Podsjetila je da je Interresorna radna grupa u dosadašnjem radu razmatrala prijedloge za izmjene Izbornog zakona, poglavlje po poglavlje, te da su stigli do poglavlja 8 i da imaju još da obrade 12 poglavlja Izbornog zakona BiH.

Također je kazala da je OSCE (ODIHR) misija dala pozitivno mišljenje na prijedlog koji im je dostavio CIKBiH. Prema njenim riječima, to su sve one stvari koje BiH treba da uradi po 14 ključnih prioriteta.

- Ukoliko u međuvremenu dođe do dogovora na najvišem nivou u vezi s provođenjem presuda Suda iz Strazbura koje se odnose na Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda ili eventualno dođe do nekog dogovora u vezi s Domom naroda federalnog parlamenta, mislim da mi to paralelno možemo uraditi i ugraditi u ove izmjene Izbornog zakona - kazala je Čolo.

Misli, dodala je, da ne treba da čekamo, "treba da radimo ono što je moguće, što je realno, a ukoliko dođe do političkog dogovora, to se može za jedan dan unijeti u to što mi do tada uradimo".

Upitana da li je realno da Interresorna radna grupa do kraja godine završi posao i u proceduru uputi prijedlog izmjena Izbornog zakona, kazala je da je do sada izgledalo da je realno.

- Međutim, s obzirom na to da od jula imamo blokadu zakonodavnog procesa u Parlamentarnoj skupštini BiH, da je neizvjesno kada će se zastupnici iz RS-a vratiti u parlamentarne klupe,jer ne možemo donijeti zakon bez toga, po meni je sada veoma teško, u periodu koji je pred nama, za mjesec i po, da to uradimo. Mada je i to moguće - zaključila je Čolo.