Ovaj nacrt usvojen je jednoglasno danas na sjednici CIK-a, a rezultat je dvomjesečnog intenzivnog rada.

Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, istakao je na press konferenciji da su predložili amandmane na skoro svako od 20 poglavlja Izbornog zakona.

VEZANI TEKST - Alma Čolo: Jesmo li zemlja tri konstitutivna naroda i dva entiteta?

- Ponuđena su rješenja u smislu nemogućnosti obnašanja izvršne i zakonodavne funkcije, rješenja u slučaju neusvajanja budžeta, uvedene norme kojim bi se zabranila trgovina u biračkim odborima – između ostalog je rekao Bakalar.

Dodao je da je propisana obaveza elektronskog glasanja birača van BiH, uvedena obaveza elektronske prijave političkih subjekata, definirani postupci u vezi s prigovorima.

Bakalar je nadalje nabrojao da su predviđene promjene koje bi dovele do smanjenja veličine glasačkog listića, nositeljima javne funkcije bi bilo zabranjeno korištenje javnih sredstava i resursa u izbornoj kampanji, a ugrađena je i definicija govora mržnje.

Također, zbog sve većeg utjecaja društvenih mreža, odredbe koje se tiču preuranjene kampanje bi bile proširene i na nove aplikacije.

Kada su u pitanju izborne jedinice, odnosno određivanje broja mandata, predviđeno je da Parlament BiH, Parlament FBiH i NSRS obavezno svake četiri godine preispituje izborne jedinice, ali ako to ne učine, što i ne čine već godinama, CIK može posebnom odlukom izvršiti preraspodjelu mandata.

- Regulirano je finansiranje izborne kampanje i smanjeni limiti dozvoljenih troškova. Prvi put bi se uveo institut vanrednih izbora samo kada i ukoliko to Ustav dozvoljava i omogućava. Nismo tretirali rješenja za koja je potrebna izmjena Ustava i o čemu mora biti politički dogovor – naglasio je Bakalar.

Predloženi su povećani iznosi novčanih kazni, i to, kako je rečeno na sjednici CIK-a koja je prethodila press konferenciji, kazne su tri puta povećane.

Vlado Rogić, član CIK-a, na sjednici je kazao da će podržati Nacrt inicijative, ali da želi napomenuti da se ne slaže sa mogućnošću uvođenja vanrednih izbora.

VEZANI TEKST - Od Jelavića do Čovića: Da li su se politički ciljevi HDZ-a promijenili?

– Bh. politički sistem toliko je složen da vanredni izbori, pogotovo u ovom trenutku, nama ne bi išli na ruku – kazao je Rogić.

On se ne slaže ni sa pitanjem određivanja broja mandata, smatrajući viškom predloženu dopunu da CIK posebnom odlukom vrši preraspodjelu mandata ako se skupštine ogluše o tu svoju obavezu.

Suad Arnautović, član CIK-a, ocijenio je da se radi se o najtemeljitijoj i najobimnijoj intervenciji u izbornom zakonodavstvu od 2006. godine do danas.

Na sjednici CIK-a se dotakao pitanja uvođenja novih tehnologija, koje javnost očekuje. Arnautović je kazao da su procijenili da se radi o krupnom političkom pitanju i da prvo Parlament BiH treba da se opredijeli koja će vrsta tehnologija biti korištena, a da CIK potom vrlo brzo može pripremiti odgovarajuće amandmane.

Bakalar je naglasio da CIK smatra nužnim uvođenje novih tehnologija u izborni proces, o čemu su uputili strategiju i akcioni plan, ali da zabrinjava to što ovaj materijal još nije podijeljen parlamentarcima koji moraju donijeti odluku o uvođenju novih tehnologija.

Usvojeni Nacrt inicijative za izmjene i dopune Izbornog zakona bit će dostavljen Venecijanskoj komisiji, GRECO-u (Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) i OSCE/ODIHR-u (Uredu za demokratske institucije i ljudska prava) da daju mišljenje. Prije sačinjavanja i slanja konačnog dokumenta u Parlamentarnu skupštinu BiH, prikupit će se prijedlozi i primjedbe akademske zajednice, stručnjaka i drugih, koje će moći dostaviti do 28. juna.