VEZANI TEKST - Rogić bio protiv: Naredba o ponovnom brojanju nije po zakonu; Arnautović: Odbijam insinuacije

Zahtjev za ponovno brojanje glasova podnijela je i opozicija iz RS-a. Međutim, CIK je naredbu o ponovnom brojanju glasova, koje će biti održano sutra, na kraju donio po službenoj dužnosti uz obrazloženje da su dobili veći broj prigovora za koje bi dokazni postupak trajao dugo, kao i brojnu video i drugu dokumentaciju, pa naredbu donose u cilju pravovremenog utvrđivanja rezultata izbora i zaštite integriteta izbornog procesa.

Politički subjekti ili drugi akteri izbornog procesa dok se ne utvrde rezultati izbora ne mogu podnositi zahtjeve za ponovnim brojanjem glasova. Tako barem kaže Izborni zakon. 

Proizilazi li iz Izbornog zakona i to da CIK prvo mora utvrditi rezultate, pa onda i kada je u pitanju odlučivanje po službenoj dužnosti, donijeti odluku o ponovnom brojanju glasova za određeni nivo vlasti? 

VEZANI TEKST - Arnautović: U Doboju sa 61 biračkog mjesta ne postoje vreće i pečati od neiskorištenih listića

Na prošlim Općim izborima, 2018. godine, stav Centralne izborne komisije BiH bio je potpuno suprotan onome što je CIK odlučio sada. I ne samo 2018. godine već i na svim ranijim izborima. 

Vlado Rogić je na toj sjednici upozorio ostale članove CIK-a da odluka o ponovnom brojanu glasova u ovoj fazi obrade izbornih rezultata nije zasnovana na Zakonu. Tvrdio je da u skladu s Izbornim zakonom BiH, prvo treba okončati rješavanje žalbi, prigovora... Osim toga upozorio je da je CIK u skladu sa Zakonom dužan prvo utvrditi i objavi izborne rezultate, pa tek onda donositi odluke o ponovnom prebrojavanju glasova.

- CIK BiH ne može u ovom trenutku donijeti nikakav akt da se ponovno prebrojava cijela izborna jedinica (izbori za predsjednika i potpredsjednike RS). To možemo uraditi tek nakon utvrđivanja rezultata. Mi to ne smijemo prebrojati ni po službenoj dužnosti, jer to Izborni zakon BiH ne dozvoljava - obrazlagao je Rogić.

Naime, tog stava su u CIK-u bili i ranijih godina, a šta se promijenilo ovoga puta, nije najjasnije. 

- Zahtjevi za ponovno brojanje glasova mogu se uložiti tek nakon što saopćimo utvrđene rezultate izbora – iznijela je stav CIK-a glasnogovornica Maksida Pirić u izjavi za Faktor 2018. godine. 

- Potrebno je da je zahtjev podnesen u pisanoj formi i da ga je potpisao akreditovani posmatrač, grupa od 50 ili više birača koji su glasali na istom biračkom mjestu, nezavisni kandidat, predsjednik političke stranke ili bilo koji od predsjednika političkih stranaka koje su formirale koaliciju, ili općinska izborna komisija.

Također, u zahtjevu moraju biti tačno navedene činjenice koje opravdavaju ponovno brojanje, uklјučujući članove Izbornog zakona BiH koji nisu poštovani ili su prekršeni. Osim toga, u zahtjevu treba da je naveden približan broj glasačkih listića za koje se vjeruje da nisu ispravni, kao i to kako bi ta povreda zakona utjecala na izborne rezultate, te da je zahtjev podnesen Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od tri dana od dana kada je Centralna izborna komisija BiH objavila utvrđene izborne rezultate – pojasnila je tada Pirić. 

Recimo, 2008. godine na Lokalnim izborima Centrala izborna komisija je dala isto tumačenje. 

Prema Izbornom zakonu BiH, pojašnjavala je opet glasnogovornica Pirić ovlaštena u ime CIK-a da da takvu izjavu, zahtjevi za ponovno brojanje se ne mogu uložiti na preliminarne rezultate.

- Tek nakon objedinjavanja izbornih rezultata s redovnih biračkih mjesta s onima pristiglim poštom, glasova u odsutnosti, putem mobilnih timova i s nepotvrđenih glasačkih listića može se CIK-u podnijeti zahtjev za ponovno brojanje - glasilo je tumačenje.

U Pravilniku o organizaciji rada i utvrđivanju rezultata u Glavnom centru za brojanje za Opće izbore 2022. godine, objavljenom u Službenom glasniku BiH, broj 64/22, navodi se da se ovim pravilnikom utvrđuje i postupak ponovnog brojanja glasačkih listića (član 5.31. Izbornog zakona BiH).

U Pravilniku stoji:

- Centralna izborna komisija BiH utvrđuje i objavljuje izborne rezultate nakon objedinjavanja rezultata glasanja sa redovnih biračkih mjesta i rezultata dobijenih brojanjem glasačkih listića u Glavnom centru za brojanje najkasnije 20 dana nakon održavanja izbora.

- Nakon što su objavljeni izborni rezultati iz stava (1) ovog člana za pojedine izborne nivoe, Centralna izborna komisija BiH može naložiti ponovno brojanje glasačkih listića na način utvrđen Izbornim zakonom BiH za pojedini izborni nivo.

Dakle, iz ovog pojašnjenja u Pravilniku CIK-a o provođenju Općih izbora 2022. godine proizilazi da CIK nije mogao donijeti odluku o ponovnom brojanju glasova u ovoj fazi utvrđivanja izbornih rezultata, primjera radi, za predsjednika i potpredsjednike RS-a, tačnije da je CIK prekršio odredbe Pravilnika, kao i Izbornog zakona BiH.

VEZANI TEKST - Nikšić najavio da će tražiti ponovno brojanje listića, stručnjaci kažu da je legitimno sve tražiti, ali... 

Da su zahtjevi za ponovnim brojanjem glasova preuranjeni i da CIK nije trebao odlučiti kako je odlučio, govori Izborni zakon član 5.30. Tamo, između ostalog, piše:

- Nakon što Centralna izborna komisija BiH utvrdi i objavi izborne rezultate, općinska izborna komisija, ovjerena politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat, mogu zahtijevati da Centralna izborna komisija BiH ponovno broji glasačke listiće u određenim izbornim jedinicama u kojima su se politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat kandidirali za izbore. 

U vezi sa zahtjevima za ponovno brojanje u Zakonu stoji da je "zahtjev podnesen Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od tri dana od dana kada je
Centralna izborna komisija BiH objavila izborne rezultate".

Centralna izborna komisija može i sama, bez podnesenog zahtjeva i po službenoj dužnosti, naložiti ponovno brojanje glasova, ali nakon utvrđivanja i objavljivanja rezultata izbora, proizilazi iz Izbornog zakona. 

U članu 5.31 Izbornog zakona na koji ce CIK poziva u svome Pravilniku navedeno je: Ako Centralna izborna komisija BiH naredi ponovno brojanje glasačkih listića, tačno će navesti koji će se glasački listići ponovno brojati, kao i datume, mjesta i postupke za ponovno brojanje. Kandidati političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati i kandidat s liste pripadnika nacionalnih manjina koji se pojavljuju na glasačkom listiću za koji se vrši ponovno brojanje, kao i drugi akreditirani posmatrači, mogu biti prisutni u toku ponovnog brojanja.

Tom članu prethodi onaj u kojem se govori da se to radi nakon utvrđivanja i objave izbornih rezultata, kako je CIK i tumačio svih ovih godina. 

VEZANI TEKST - CIK naredio ponovno brojanje glasova sa 45 biračkih mjesta i za parlamente BiH i FBiH

Članica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić izjavila je jučer: 

 - Bojim se da se jako slabo prate izmjene i dopune Izbornog zakona i želim skrenuti pažnju javnosti da je visoki predstavnik u članu 6.7 unio izmjenu koja nam je dala mogućnost da po službenoj dužnosti naredimo centrima za brojanje da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti - kazala je Hadžiabdić.

No šta se to zapravo promijenilo u čalni Izbornog zakona na koji se Hadžiabdić poziva?

Odredba Izbornog zakona prije izmjene

Odredba Izbornog zakona nakon izmjene

Dakle, izmjena o kojoj Hadžiabdić govori odnosi se na iznos novčane kazne, a ne na davanje mogućnosti CIK-u da djeluje po službenoj dužnosti. Ta mogućnost je postojala i ranije, a i bilo je jasno definirano na koji način CIK poduzima korake za ponovno brojanje glasova. 

Iz svega što se može iščitati u Izbornom zakonu proizilazi da se donošenje naredbe o ponovnom brojanju glasova ne razlikuje kada ju CIK donosi po službenoj dužnosti i kada to odlučuje po zahtjevu političkog subjekta ili drugih učesnika izbornog procesa.