Skoro svakodnevno se u javnosti pojavljuju podaci koji u pitanje dovode tačnost podataka u Centralnom biračkom spisku. Posljednja takva informacija glasi da u BiH živi više od 8.500 stogodišnjaka.

Ne želeći nikom zlo, ili što bi se reklo, "neka su živi i zdravi", postavlja se pitanje da li su sve te osobe još među živima, te ko bi to trebao provjeravati.

- Prema Izbornom zakonu CIK je odgovoran za ažurnost podataka u Centralnom biračkom spisku. Međutim, za dostavu bitnih podataka o stanovnicima BiH, kao što je smrt, zadužene su druge institucije. Osim toga, CIK prema Izbornom zakonu nije ovlašten za brisanje građana sa Centralnog biračkog spiska. Predviđena procedura podrazumijeva da matični uredi moraju Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) redovno dostavljati podatke o umrlim osobama. IDDEEA o tome obavještava MUP-ove, koji su zaduženi za brisanje imena sa Centralnog biračkog spiska – kazala je Maksida Pirić, portparolka Centralne izborne komisije BiH.

Sličan komentar smo dobili i od Vehida Šehića, člana koalicije "Pod lupom", koja nadgleda regularnost izbornog procesa, a koji je i sam svojevremeno bio član CIK-a.

- Prema Izbornom zakonu CIK je odgovoran za integritet Centralnog biračkog spiska. To, između ostalog, podrazumijeva i ažurnost. Tome treba dodati i da na ažurnost Centralnog biračkog spiska utječu i druge institucije. U prvom redu mislim na matične urede umrlih, koji su dužni svaku promjenu dostaviti državnoj agenciji IDDEEA-i, koja će na takav način ažurirati i Civilni registar građana BiH. Svi koji su umrli, oni ih moraju skinuti sa Civilnog registra građana, a onda se automatski skidaju i sa Centralnog biračkog spiska, tako da niko tu ne može pobjeći od svoje odgovornosti, jer obaveze ovih institucija, pa i CIK-a, proizilaze iz takvog zakona – izjavio je Šehić.

S obzirom na to da je CIK, kako je i sama Maksida Pirić kazala, zadužen za ažurnost podataka u Centralnom biračkom spisku, postavlja se pitanje da li u vremenu prije zaključivanja ovog spiska, CIK po službenoj dužnosti traži od nadležnih institucija, odnosno matičnih ureda, provjeru tačnosti podataka.

- Mi to radimo. Podsjećam da smo u aprilu ove godine, zajedno sa matičnim uredima, vršili provjeru podataka i na osnovu te provjere sa Centralnog biračkog spiska nadležni MUP-ovi su izbrisali imena oko 5.500 umrlih stanovnika BIH. Jedan od problema koji se javlja u vezi sa brisanjem umrlih sa Centralnog biračkog spiska su slučajevi smrti naših državljana koji žive u inostranstvu. U tim slučajeva matični uredi nemaju informaciju o smrti sve dok sama rodbina ne dostavi obavijest o smrti – dodala je Pirić.

CIK i dalje prima prijave o krađi identiteta, odnosno o lažnim prijavama za glasanje putem pošte. Do sada je zaprimljeno više od 300 takvih prijava. Kako nam je pojasnila Pirić, konačan broj ovih prijava bit će poznat naknadno, jer osim CIK-a ovakve slučajeve evidentiraju i općinske izborne komisije. One su dužne sve zaprimljene prijave u CIK dostaviti do 6. oktobra.

Tome treba dodati i da će, vrlo moguće, taj broj prijava porasti i na dan održavanja izbora. Naime, svi birači koji tek na dan izbora budu otkrili da su lažno prijavljeni za glasanje putem pošte moći će glasati na nepotvrđenim listićima, a glasački paket iz inostranstva sa njihovim imenom, ako bude došao putem pošte, neće biti ubrojan i bit će predat Tužilaštvu BiH.