Centralna izborna komisija BiH je do sada, u različitim fazama izbornog procesa, zaprimila Više od 100 žalbi političkih subjekata, odnosno stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata.

Najveći broj žalbi, više od 50, se odnosio na zahtjeve za ponovnim brojanjem glasova. Međutim, prema riječima portparolke CIK-a Makside Pirić, svi ovi zahtjevi su bili preuranjeni.

- Zahtjevi za ponovno brojanje glasova mogu se uložiti tek nakon što saopćimo utvrđene rezultate izbora. To znači da rok za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasova teče od utorka 23. do četvrtka 25. oktobra. CIK odmah razmatra ove zahtjeve, a ukoliko podnosilac zahtjeva nije zadovoljan odlukom može se u roku od dva dana po njenom prijemu žaliti Sudu BiH, koji ima rok od tri dana da donese konačnu odluku. S obzirom na sve ove rokove očekujemo da ćemo sav posao završiti do 6. novembra, kada je rok za objavljivanje potvrđenih  rezultata izbora – kazala je Pirić.

Ona je podsjetila na uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi se donijela odluka o ponovnom brojanju glasova.

- Potrebno je da je zahtjev podnesen u pisanoj formi i da ga je potpisao akreditovani posmatrač, grupa od 50 ili više birača koji su glasali na istom biračkom mjestu, nezavisni kandidat, predsjednik političke stranke ili bilo koji od predsjednika političkih stranaka koje su formirale koaliciju, ili općinska izborna komisija. Također, u zahtjevu moraju biti tačno navedene činjenice koje opravdavaju ponovno brojanje, uklјučujući članove Izbornog zakona BiH koji nisu poštovani ili su prekršeni. Osim toga, u zahtjevu treba da je naveden približan broj glasačkih listića za koje se vjeruje da nisu ispravni, kao i to kako bi ta povreda zakona utjecala na izborne rezultate, te da je zahtjev podnesen Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od tri dana od dana kada je Centralna izborna komisija BiH objavila utvrđene izborne rezultate– dodala je Pirić, napomenuvši kako i CIK ima pravo po službenoj dužnosti donijeti odluku o ponovnom brojanju glasova.

U vezi sa predizbornom kampanjom CIK je zaprimio i 19 žalbi zbog govora mržnje. Od tog broja, u 12 slučajeva su donesene odluke o kažnjavanju političkih subjekata i kandidata.

- Maksimalna kazna za političke subjekte je 10.000 KM, a za kandidate 5.000 maraka. CIK je u nekoliko slučajeva donio odluku o maksimalnoj kazni za kandidate, dok su najveće kazne koje su izricane strankama iznosile 7.000 maraka. Međutim, u nekoliko slučajeva Apelaciono vijeće je, na osnovu žalbi koje su podnosili kažnjeni politički subjekti i kandidati, donijelo odluku o smanjivanju novčanih kazni – napomenula je Pirić.

Što se tiče kršenja izborne šutnje CIK je zaprimio 24 prijave. CIK je u dva slučaja donio odluku o sankcionisanju. Socijalistička partija i stranka Ujedinjena Srpska su kažnjene sa po 1.000 KM, dvije žalbe su odbačene kao neosnovane, a ostale su proslijeđene općinskim i gradskim izbornim komisijama, Regulatornoj agenciji za komunikacije ili Vijeću za štampu na dalje postupanje.

Napokon, CIK je dobio i 19 žalbi u slučajevima za koje je ona drugostepeni organ. Radi se o žalbama na odluke općinskih i gradskih izbornih komisija. Od ovog broja 11 ih je odbačeno kao neblagovremene, neosnovane ili su vraćene općinskim i gradskim komisijama na ponovno postupanje, tri su još uvijek u postupku donošenja odluke, a za ostale se čeka izjašnjenje nadležnih organa.