Prije više od tri mjeseca Klub zastupnika SDA u Parlamentarnoj skupptini BiH postavio je pitanje Vijeću ministara kada će pokrenuti tužbu za poništenje "nezakonito i neustavno zaključenog sporazuma" koji su zaključili Hrvatska i bh. entitet Republika Srpska, a koji je za posljedicu imao "ilegalno postavljanje cijevi ispod rijeke Save", što je izazvalo i niz reakcija bh. političara. 

U pitanju je postavljanje gasovoda do Rafinerije u Bosanskom Brodu.

VEZANI TEKST - Vijeće ministara BiH ne odgovara već tri mjeseca: Hoće li BiH tužiti Hrvatsku zbog cijevi ispod Save

Adil Osmanović, šef Kluba zastupnika SDA, danas je na sjednici Zastupničkog doma ponovo postavio ovo pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, s obzirom na to da odgovor još nikada nisu dobili.

- Nismo pripremili pisani odgovor jer sve nadležne institucije koje trebaju biti dio odgovora nisu dostavile svoje izjašnjenje. Ali pokušat ću kratko reći neke ključne stavove u vezi s ovim. Protokol o gasifikaciji potpisali su RS i Hrvatska 2017. godine. Ovaj saziv Vijeća ministara nije učestvovao u tome. Shodno Dejtonskom sporazumu, energetika je u nadležnosti entiteta. Nažalost, na nivou BiH nije donesen zakon o gasu, a Sekretarijat Energetske zajednice je naveo da postoje opstrukcije i da one dolaze od strane FBiH - rekao je Tegeltija.

Nadalje je rekao da je Regulatorna komisija za energetiku RS-a dala potrebnu saglasnost, a da je Zakon o gasu RS-a dobio saglasnost relevantnih međunarodnih faktora.

VEZANI TEKST - Komšić o postavljanju gasovodnih cijevi preko Save: Još jedan čin agresije na BiH

- Stav Vlade Hrvatske jeste da smatra da je protokol međunarodni akt koji nije pravno obavezujući i daje se institucionalna podrška privatnom projektu. Očekujemo da se o tome izjasne sve institucije. Iz moje perspektive, najvažnija je stvar da se uspješno okonča gasifikacija Rafinerije u Bosanskom Brodu, da se smanji zagađenost, a ako postoje bilo kakvi pogrešni koraci, da se nađe način da se to otkloni da ne bude povrijeđen subjektivitet BiH ni Hrvatske, ali proces raskidanja ugovora nije u najboljem interesu ni Rafinerije ni građana BiH - stava je Tegeltija.

Osmanović mu je odgovorio da se ne spori da privatne i javne kompanije mogu potpisivati sporazume, ali da je, kada je u pitanju realizacija koja obuhvata prelazak granica, nedopustivo da se to radi bez Parlamentarne skupštine BiH, i bez Predsjedništva BiH u čijim je rukama vanjska politika.

- Kako bi se Hrvatska postavila da je FBiH ili RS sa ove strane, bez bilo kakvog upoznavanja Vlade Hrvatske ili predsjednika, to učinila. Sigurno bi bila žešća reakcija - dodao je Osmanović.