Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice porasla 1,5 posto, na 49,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,7 posto, na 46,57 dolara. Cijene nafte porasle su šest sedmice zaredom, što je njihov najduži pozitivni niz od juna. Tokom sedmice cijena barela na londonskom tržištu dostigla je i 51 dolar, što je njena najviša razina od prvog dijela marta i izbijanja koronakrize, javlja SEEbiz.

Cijene su u usponu od kada su objavljene vijesti o razvoju prve vakcine protiv koronavirusa, što je potaklo nadu da će se uskoro privredne aktivnosti u svijetu normalizirati, a potražnja za 'crnim zlatom' porasti. Vakcinisanje je prošle sedmice počelo u Britaniji, a ovih se dana očekuje i početak vakcinisanja u SAD-u. Poticajno na cijene utiču i očekivanja da će uskoro američki Kongres prihvatiti nove poticajne privredne  mjere. Doduše, republikanci i demokrati još nisu postigli dogovor, no analitičari kažu da će dodatni paket poticajnih privrednih mjera biti usuglašen prije ili kasnije.

U međuvremenu su zbog daljnjeg brzog širenja koronavirusa mnoge savezne države u SAD-u, među kojima i Kalifornija, uvele nove restriktivne mjere, što će usporiti oporavak privrede od koronakrize. Stoga su na kraju sedmice cijene nafte izgubile dio dobitaka od prethodnih dana. Tim više što se očekuje povećanje ponude nafte. Organizacija zemalja, izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici, na čelu s Rusijom, nedavno su dogovorili da će od januara povećati proizvodnju za 500.000 barela dnevno.

To je, doduše, manje u odnosu na prvobitno planiranih 2 miliona barela, no trgovci su se nadali da će sasvim odustati od povećanja proizvodnje. Uz to, posljednjih mjeseci raste proizvodnja u SAD-u. U petak je kompanija Baker Hughes izvijestila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih i gasnih postrojenja povećan već 12. sedmicu od posljednjih 13, i to za 15 postrojenja, na ukupno 338, najviši nivo od maja.

To je, doduše, i dalje znatno manji broj aktivnih postrojenja nego na početku godine, no otvaranje novih postrojenja pokazuje da proizvođačima odgovara rast cijena te da bi se trend povećanja proizvodnje mogao nastaviti. U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže nivoe u posljednjih 20-ak godina. Kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući velikim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim privredama, što je potaknulo oporavak privrednih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetska privreda, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.