Pojasnila je da u FBiH uglavnom postoje kantonalna šumsko-privredna društva od kojih neka imaju vlastitu proizvodnju, ali većina se odlučuje da uvodi treća lica u sječu.

- Način organizovanja i rada šumsko-privrednih društava usko je vezan s tim koliko ćemo mi u budućnosti imati šume - istakla je Ćatić.

Podsjetila je da poseban problem predstavlja nepostojanje federalnog zakona o šumama jer, iako skoro svi kantoni imaju taj zakon, radi se o zajedničko a ne podijeljenoj nadležnosti kad je u pitanju šumarstvo.

- Zbog toga je neophodno da postoji zakon o šumama na nivou Federacije a kantonalni zakoni decidnije rješavaju problematiku šumarstva obzirom da postoje kantonalna šumsko-privredna društva - rekla je Ćatić.

Dodala je da su i sindikati i poslodavci insistirali da se lugari (čuvari šuma) vrate u sastav šumsko-privrednih društava, jer su njihovim izdvajanjem nastali problemi u šumarstvu poput nelegalne sječe i njenog neadekvatnog utvrđivanja.

Najavila je da će u aprilu biti održan okrugli sto o FSC certifikatima, odnosno o temi certificiranja šuma.

Riječ o vrlo bitnom certifikatu i za drvnu industriju i za šumarstvo jer nalaže pravila ponašanja i održivog gospodarenja u šumarstvu.

Ćatić je naglasila da smo jedini u regionu prošle godine dobili nacionalne FSC standarde za Bosnu i Hercegovinu, što znači da su sva šumarstva dužna da svoje poslovanje orijentišu prema generalnim i regionalnim FSC standardima.

Također, navela je da je Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH prošle godine učestvovao na konferenciji Međunarodne organizacije rada na kojoj su usvojeni zaključci o šumarstvu s ciljem poboljšanja uslova rada radnika u toj djelatnosti.