Hor duhovne muzike i sevdaha Gazija iz Bužima već skoro tri decenije egzistira i oduševljava svojim nastupima, koncertima i novim projektima koji afirmišu kulturno duhovno naslijeđe i bosansku sevdalinku.
Videospot je sniman u ambijentu Starog grada Bužima u režiji i montaži Vahidina Veladžića, dok su scenarij napisali Sead Emrić i Vahidin Veladžić.
U rano proljeće 2020. godine u uslovima izolacije izazvane svjetskom pandemijom Gazije su koristile na najkreativniji način skladajući i snimajući novi spot kao podlogu za izvođenje poziva na molitvu, ezana u krajiškoj pitomini Starog grada Bužima.
Projekat Bužimski ezani hora duhovne muzike i sevdalinke Gazija kreiran je i realiziran u ambijentu Starog grada Bužima koji im je kao kulisa podario mnoge mogućnosti za povratak u staru praiskonsku tradiciju ovog kraja.
Islamska duhovna tradicija u Bužimu egzistira od 1576. godina do danas tačno 444 godine. Prvi ezani su u davnom 16. stoljeću bili učeni upravo sa kula i tabija ovog veličanstvenog arhitektonskog zdanja. Prva bužimska kamena džamija Fethija je sastavni dio bužimske tvrđave i upravo je ona ishodište i centar interesovanja ovih mladih ljudi kako da se na samom izvoru ove duhovnosti nadahnu neprekinutom tradicijom koja već više od četiri stoljeća traje nad Bužimom, cijelom Krajinom, Bosnom i Hercegovinom i šire.
U svom scenskom prikazu Gazije su nastojali da prepoznaju i afirmišu sve one činjenice koje su ostale u tradiciji ovog naroda a vezane su za one čarobne trenutke iščekivanja ezana za početak ramazanskih iftara.
Ni jedan trenutak u ovom kraju nije toliko svečan kao vrijeme iščekivanaja akšamskog ezana kojim se najavljuje kraj posta i početak iftara. Baš tu ljepotu prepoznaju ovi momci, sve je utihlo u iščekivanju ezana samo su aktivni oni koji ezane treba da najave i prouče. Sjetili su se, da su njihovi preci, tamo gdje nije mogao doprijeti ljudski glas koristili tradicionalne talambase sa kojima su se ezani najavljivali do srca ljudi koji su živjeli i na najudaljenijim i skrovitim mjestima daleko od bužimske čaršije.
Svakako pored talambasa, u Krajini, pored ezana učenog ljudskim glasom, korišteni su i ramazanski topovi, prangije kako bi svi bogobojazni bili obavješteni o preciznom vremenu za početak molitve, iftara i sehura.
{$galerijaFotografija}
Na oronulim zidinama Stare kamene džamije Fethije u Bužimu, mujezini Gazija su na simboličan način proučili ezane i dali jasan znak da se iz ove dzamije kasnije ezan proširio na cijelu Karajinu i da je upravo ova džamija u bužimskoj tvrđavi biti rasadnik mnogih džemata koji će kasnije rezultirati i osnivanjem brojnih medresa u Krajini te u moderno doba i Islamskim fakultetom u Bihaću.
Razdragani momci, u službi tradicije u bosanskim nošnjama nose i bajrak sa kojim žele da ukažu na slavnu odbranu grada Bužima od agresora pod upravom alemdara Ahmeda Bajrektarevića iz 1737. godine.
Bužimski ezani u izvedbi Gazija su se stopili sa trešnjevim beharom i zvukovima koje daje priroda stvarajući neviđeni sklad.
I ovaj put svjedoci smo, kroz ovo novo djelo Gazija, one stare sufijske alegorije: "Kulturna priroda, prirodna kultura". Kultura, priroda i islamska duhovnost u međusobnom prožimanju ovdje su doživjeli veliku afirmaciju harmonije i sklada sa težnjom da se sjedine u jedno i da zahvalnost izriču samo jednom i jedinom uzvišenom Bogu.
