- Gorko iskustvo je da su ratni zločini i genocid bili mogući u Evropi krajem 20. stoljeća. Tada je međunarodna zajednica oklijevala predugo prije intervencije u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Tek je nakon genocida u Srebrenici u julu 1995. međunarodna zajednica intervenirala, omogućivši Dejtonski mirovni sporazum krajem 1995. godine - ističe budući visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

U objavi koju na svojoj Facebook stranici prenosi fondacija Konrad Adenauer, Schmidt navodi da je rad Haškog suda za ratne zločine od neprocjenjive važnosti za ljude u Bosni i Hercegovini, a također i za ljude širom svijeta.

- Ovaj sud stavlja do znanja da za ratne zločine ne mogu postojati opravdanja. Bez strogog progona počinitelja i bez otvorenog pristupa ne može biti dugoročne stabilnosti.
Riječ je o individualnoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, posebno za genocid, bez obzira na porijeklo, rang ili druge izgovore, za ono što genocid jeste: čisto brutalno nehumano nasilje. Za to ne postoji opravdanje.

Svi građani Bosne i Hercegovine imaju pravo na miran suživot i imaju pravo znati šta se desilo i kako u budućnosti neće biti nasilja, terora i razaranja. Stoga ratne zločince ne odlikuje junaštvo. Moja je zemlja to morala na težak način naučiti, razumjeti i prevladati. Međunarodna zajednica je puno pomogla. Odgovorni moraju raditi u uskoj suradnji s civilnim društvom. Moraju se odlučno suprotstaviti prikrivanju ili čak poricanju zločina - poručio je Schmidt.