Posljednjih godina zemljotresi naročito pogađaju područja Albanije, Turske, Hrvatske..., a prema riječima Ivana Brleka, seizmologa u Federalnom hidrometeorološkom zavodu, radi se o tzv. pomijeranju tektonskih ploča, kada se afrička tektonska ploča podvlači pod Evropu, što uzrokuje podrhtavanje tla.

- Cijeli Balkanski poluotok je pod utjecajem kretanja afričke tektonske ploče. Svaki potres uzrokuje pomicanje tla, dolazi do pucanja stjenske mase, mi to osjetimo kao potres, a ustvari planine se uzdižu. Koliko god to možda nekome zvučalo čudno, to je uobičajna pojava - kaže Brlek.

Dodaje da se svake godine oslobodi ista količina seizmološke energije, a često se dešava da umjesto jakih potresa bude dosta manjih.

- Kada se podaci izračunaju, količina oslobođene energije skoro je ista svake godine – naglašava Brlek.

Navodi da je potrese nemoguće predvidjeti, kojeg mjeseca, dana i u koliko sati će se desiti, ali ono što je moguće znati jeste koja su područja podložna potresima te gdje je moguće očekivati više, a gdje manje podrhtavanje tla.

- Tzv. prognostičkim kartama moguće je predvidjeti gdje će se osloboditi više, a gdje manje energije. Takva karta urađena je i za zapadni Balkan. Mogu kazati da je cijela BiH trusno područje. Naravno, postoje područja koja su više trusna, a to su u našoj zemlji Hercegovina, Banja Luka, Tuzla - kaže.

Na pitanje, možemo li u BiH, na osnovu dosadašnjih ispitivanja očekivati veći potres, Brlek odgovara kako se u narednih stotinjak godina ne očekuje jako podrhtavanje tla.

- Za jak potres potrebno je da se nakupi seizmička energija, a za to je opet potrebno prilično puno vremena. U geološkom smislu to je trenutak vremena, a u našem životu to je dosta dugo vrijeme, od 50 do 100 godina. Primjera radi, mnoge zanima kada je moguće da se javi potres one jačine kakav je bio u Banjoj Luci. To se u seizmologiji zove "povratni period", znači kada se ponovo može javiti takav jedan potres u tom gradu. Predviđanja su da je to moguće nakon 200 do 250 godina, a u južnoj Hercegovini možda i nakon 300 godina – ističe Brlek.

Kaže kako je moguće da se nakon jakog potresa, tlo i dalje nastavi tresti i da se bilježe manji potresi.

- Takav slučaj imamo u Hrvatskoj, tamo seizmolozi stalno bilježe podrhtavanje tla. Dolazi do popularno rečeno tzv. smirivanja tla, ali će sigurno u narednih mjesec, dva u Hrvatskoj biti još slabijih potresa. Neke od njih osjetit ćemo i u BiH – navodi Brlek.

Ističe kako je najgori faktor koji se dešava tokom zemljotresa – panika.

- Ljudi u panici bježe niz stepenice, a one se prve ruše, ili stanu nasred sobe, što je također pogrešno, jer postoji mogućnost da se plafon obruši. Ono što treba jeste skloniti se pod štok ili u ćošak sobe i ne trčati odmah vani, nego sačekati da se prvi udar smiri. Nakon toga važno je udaljiti se od objekta, jer se dešavaju manji potresi koji uzrokuju klizanje crijepova, rušenje dimnjaka, otpadanje fasade... – savjetovao je Brlek.