VEZANI TEKST - Schmidt o državnoj imovini: Pozivam vlasti RS-a da Zakon koji je usvojio NSRS odmah stave van snage

Na prvu, lijepo zvuči, ali u praksi ne znači ništa. Iz OHR-a su poslali Schmidtovu izjavu koja je ništa drugo nego još jedna u nizu nemuštih, diplomatsko upakovanih i u konačnici se može izvući samo jedna poruka, a to je da će i ovaj zakon po svemu sudeći ostati na snazi kao i onaj o agenciji za lijekove RS-a objavljen 29. decembra prošle godine. 

- Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS-a je neustavan, protivan odlukama Ustavnog suda, te je stoga i antidejtonski. Također je u suprotnosti i sa privremenom zabranom raspolaganja državnom imovinom. Bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona su samim tim ništavne. Ovo je pitanje neustavnih aktivnosti vlasti RS-a. One moraju odmah poništiti ovaj zakon. Ukoliko zakon ne bude povučen, morat će snositi odgovornost zbog svih posljedica. Građani RS-a zaslužuju dobru upravu i odgovorne političare koji će raditi u skladu sa vladavinom prava - rekao je visoki predstavnik.

Potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić u izjavi za Faktor ističe kako "visoki predstavnik treba pokazati više hrabrosti i odgovornosti spram pozicije koju obnaša".

- Bez ikakvog oklijevanja treba poništiti Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti jer je to njegova dužnost i obaveza koja proizlazi iz mandata kojeg ima na raspolaganju po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ukoliko ne poduzme konkretne korake, može se smatrati saučesnikom u ovom procesu. U tom slučaju je onda jasno da postoji prešutni dogovor i saglasnost međunarodne zajednice sa Dodikom i Vučićem da se ovaj zakon usvoji u NSRS-u, odnosno prešutni dogovor o predaji državne imovine entitetima što vodi konačnoj teritorijalnoj podjeli države Bosne i Hercegovine - zaključuje Salkić. 

 
Šef Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a Alija Tabaković potvrdio nam je da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovog zakona. 

- Apelaciju Ustavnom sudu BiH podnijet će ili Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a ili Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH. Zakon je objavljen u Službenom glasniku RS-a i na snagu stupa osmi dan od objavljivanja, a to je u četvrtak, 14. aprila. Tada će biti i predata apelacija Ustavnom sudu BiH, kao što smo to uradili u slučaju zakona o šumama i poljoprivrednom zemljištu RS-a - navodi Tabaković. 

Poništavanje zakona i njegovo stavljanje van snage od Schmidta je zatražio i član Predsjedništva BiH Željko Komšić. 

- Ovo je već treći put da se suprotno odlukama Ustavnog suda BiH i suprotno mišljenju OHR-a proglašavaju antiustavni zakoni. Ako visoki predstavnik nema hrabrosti da ove antiustavne zakone stavi van snage, onda neka odstupi sa pozicije - poručio je Komšić.

VEZANI TEKST - Što nije uspjelo ratom, ni Miloševiću u Dejtonu, Dodik bi sada da ostvari: RS otima državnu imovinu

Bivši član Predsjedništva i nekadašnji ministar vanjskih poslova i premijer BiH te svojevremeno osnivač i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić, nakon što je 10. februara ovaj zakon usvojen u Narodnoj skupštini RS-a, upozorio je da se "dovođenjem državne imovine u pitanje, dovodi u pitanje i opstanak Bosne i Hercegovine".

- Za mene je uvijek državna imovina BiH bila ključna. Bio sam predsjednik Vlade Republike BiH 1994. godine kada smo društvenu imovinu pretvorili u državnu. Mislim da postoje dva aspekta, jedan je ekonomski koji je očigledan i vrlo važan. Drugi je ključan, a to je teritorijalni integritet i suverenitet i u tome državna imovina igra veliku ulogu. Ljudi misle da se radi o nekim kasarnama. Državna imovina je sve, od voda, ruda, zemljišta, šuma... To je nešto što je Bosna i Hercegovina i zbog toga to treba najozbiljnije shvatiti. U pitanju je opstanak države Bosne i Hercegovine - rekao je tada Silajdžić.

Narodna skupština RS-a usvojila je 10. februara Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS-a. 

Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a podnio je Ustavnom sudu RS-a zahtjev za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a 23. marta donijelo je odluku da je zahtjev neprihvatljiv. 

- Rješavajući ovo pitanje, Vijeće je utvrdilo da predmetni zahtjev nije prihvatljiv s obzirom na to da se navodima obrazloženja Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa ukazuje na povredu ustavnih vrijednosti koje garantuje Ustav Bosne i Hercegovine - navedeno je u saopćenju. 

Predsjednica RS-a Željka Cvijanović potpisala je 4. aprila Ukaz o proglašenju Zakona o nepokretnoj imovini RS-a. 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u decembru 2020. godine donio je dvije presude kojima je spriječio otimanje državne imovine. Na osnovu zahtjeva sedam delegata Vijeća naroda RS-a, osporio je određene članove Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a i Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a, koje je ranije usvojila Narodna skupština RS-a.

U septembru 2021. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da nisu u skladu sa Ustavom BiH pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo RS-a. Odluka Ustavnog suda BiH znači da je definitivni titular imovine šuma u RS-u država Bosna i Hercegovina.

PIC je polovinom septembra 2004. godine zatražio od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine. Iste godine, odlukom Vijeća ministara BiH, formirana je Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza BiH, entiteta i Brčko Distrikta u upravljanju državnom imovinom.

VEZANI TEKST - Indikativna šutnja PIC-a: Da li stranci sa Vučićem trguju državnom imovinom BiH?

Državna imovina, kako se to navodi u opisu rada Komisije, obuhvata imovinu koja pripada državi BiH po međunarodnom Sporazumu o pitanjima sukcesije. Ovaj sporazum su 29. juna 2001. godine potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija. Tu spada i imovina nad kojom je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina imala pravo raspolaganja i upravljanja prije 31. decembra 1991. godine.

Komisija za državnu imovinu nije predložila kriterije koji će se primjenjivati da bi se utvrdilo koja imovina je u vlasništvu BiH, entiteta i Brčko Distrikta, a nije izradila ni nacrte zakona kojima se osigurava da utvrđeni kriteriji budu provedeni.

Posljednja sjednica ove Komisije održana je 20. oktobra 2016. godine.

Prije godinu Alma Čolo, zastupnica SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, pokrenula je inicijativu o formiranju interresorne radne grupe koja će raditi na zakonu o državnoj imovini BiH, ali je ona odbijena. Inicijativu nisu podržali zastupnici HDZ-a BiH i stranaka iz RS-a.

Obaveza donošenja zakona o državnoj imovini stoji od 2011. godine, od presude Ustavnog suda BiH. U svom pismu od 3. decembra prošle godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je pozvao kolegije oba doma Parlamentarne skupštine BiH da preuzmu odgovornost za uspostavu parlamentarne, odnosno stručne radne grupe koja će formulirati i razmotriti opcije za postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne i vojne imovine.