open-navfaktor-logo
search
Protiv hidroelektrana
Borba za Bunske kanale se nastavlja: Rijeka neće završiti u cijevima
Organizacija Dinarica, u saradnji sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode (WWF) prezentovala je rezultate rada započetog s ciljem podizanja svijesti o važnosti rijeka Bune i Bunice, odnosno Bunskih kanala.
10.11.2021. u 14:09
get url
text

Buna i Bunica značajne su pritoke donjeg toka Neretve, a uz to Buna sa jedinstvenim ušćem predstavlja svojevrstan fenomen prirode. Bez obzira na to, na isto područje su 2012. godine u prostorni plan Grada Mostara uvrštene dvije hidroelektrane.

Izvršna direktorica WWF-a Adria Nataša Kalauz govoreći o ovom planu, upozorila je danas da je više od 80 posto života u slatkim vodama u BiH uništeno tokom posljednjih 50 godina. Apelovala je na nadležne da počnu čuvati prirodna bogatstva ove zemlje, kazavši da građani moraju biti svjesni vrijednosti prirodnih ljepota i njihove vrijednosti.

- Budimo razumni, jer ako se nastave uništavati biološki vrijedni sistemi, trajno ih gubimo i nikada ih nećemo uspjeti vratiti. U Bosni i Hercegovini danas imamo oko 110 mini hidroelektrana koje generiraju manje od tri posto potreba Bosne i Hercegovine za električnom energijom - kazala je Kalauz.

Osvrnula se i na nedavne poplave u BiH.

- Krčenje šuma i izmjene vodotoka rijeka glavni su uzročnici poplava. Jugoistočna Evropa je regija koja ima veći stepen opasnosti od poplava, a ono što se moglo vidjeti nedavno trebalo bi predstavljati alarm za ljude - dodala je Kalauz.

Regija Hercegovina prema riječima direktora Udruženja Dinarica Đorđa Stefanovića zavrijedila je posebnu pažnju aktivista, a Bunski kanali su kako je rekao, spektakl za dušu i oči.

- Rezultat gradnje hidroelektrana na ovom području značio bi nestanak Bunskih kanala. Zato smo od početka pružili pomoć lokalnim udruženjima. Glas o važnosti Bune i Bunice poslan je u svijet. Napominjem da se za potrebe izgradnje hidroelektrana snage oko 42 megavata u cijevi ubaci oko 63 kilometra rijeke. To je katastrofa. Znači, rijeke se presipaju u cijevi i dalje ne postoje kao resurs. Zato imamo slike rijeka koje u ljetnim mjesecima presušuju. Ne treba biti doktor nauka i zaključiti da tu više nema ni živog svijeta - rekao je Stefanović.

Upozorio je da iza svega stoji sistem, te da je novac, odnosno bogaćenje pojedinaca jedini motiv za gradnju.

- Iza energije dobijene iz mini-hidrocentrala postoji niz ekonomskih stimulacija. Postoje i subvencije koje se skupljaju od građana i kasnije distribuiraju vlasnicima i operaterima. To je u 2019. bio iznos od 50 miliona maraka - naveo je Stefanović.

Predsjednik Udruženja "Majski cvijet" koje se odavno bori za spas Bunskih kanala Oliver Arapović poslao je poruku vlastima da aktivizam neće stati i da će se nastaviti borba za zaštićena područja poput ovog.

- Nećemo im dozvoliti da nam oduzmu rijeke i strpaju ih u cijevi. Investitor je, napominjem, podnio zahtjev za vodnu saglasnost i okolinsku dozvolu i ti procesi su u toku. Za Bunu 1 je odbijena saglasnost - rekao je Arapović, saopćeno je iz WWF Adria.

Na kraju je podsjetio i kako je Grad Mostar dva puta do sada odbio izdati urbanističku saglasnost za gradnju ovih objekata.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.