Bošnjačka manjina u Hrvatskoj o zastavi: Svaki drugi izbor bio bi nelogičan

objavljeno: 04.02.2018. u 13:04

Bošnjačka nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj za svoja obilježja izabrala je grb i zastavu sa plavim štitom i zlatnim ljiljanima. Isti zastava i grb od 1992. do 1998. godine bili su zvanična obilježja Republike Bosne i Hercegovine, a zastava s ljiljanima u maju 1992. godine zavijorila se ispred zgrade UN-a u New Yorku predstavljajući novu članicu, samostalnu i nezavisnu državu BiH.

Zastava koja je usvojena 4. maja 1992. godine za zastavu Republike BiH zasnivala se na zastavi srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromanić. Pravougaonog je oblika, bijele boje, sa plavim grbom u obliku štita u sredini, podijeljenim na dva polja srebrenom dijagonalnom gredom sa po tri ljiljana zlatne boje u svakom polju. Ova obilježja bila su simbol srednjovijekovne Bosne i Republike BiH i svih naroda koji žive u njoj.

U Koordinaciji bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj kažu da je izbor ovakve zastave i grba bio logičan izbor jer smatraju da su "ljiljani oduvijek bili bošnjački simbol".

- Išlo nam je na ruku što ta zastava i grb nisu više u službenoj upotrebi u BiH, koja već godinama ima drugu zastavu. Poistovjećivanje Bošnjaka sa bilo kojim drugim simbolom je nelogično. Iskoristili smo našu ustavnu mogućnost da takav grb i zastavu prihvatimo, a jedini uvjet institucija Hrvatske bio je da to znamenje nije u službenoj upotrebi bilo gdje u svijetu. Ovo rješenje je na zadovoljstvo najvećeg dijela bošnjačke manjine u Hrvatskoj prihvaćeno i pozdravljeno – rekao je predsjednik Koordinacije bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj Harun Omerbašić.

Navodi da se tokom nekih rasprava moglo čuti da se radi o "ratnoj zastavi BiH".

- Nama je to smiješan argument jer ne postoji nijedna zastava u svijetu, pa tako ni zastava UN-a, koja nije korištena u nekim ratnim, odbrambenim ili napadačkim svojstvima, a uostalom zastava Amije RBiH nije ista kao ova koju smo odabrali. Taj argument su spominjali oni koji žele zloupotrebljavati odabir, ali to se lako može odbaciti. Da nije sve regularno, ne bi nam se to dozvolilo – kaže Omerbašić.

Govoreći o pojedinim komentarima na društvenim mrežama da BiH nakon ovoga, čak i kada bi jednog dana odlučila vratiti zastavu s ljiljanima, sada to ne može učiniti, Omerbašić kaže da se radi o "argumentu koji ne vrijedi“.

- Oznaka u Hrvatskoj apsolutno ne sprečava BiH, ako ikada odluči, da vrati zastavu. Prije bi je mi kao manjina ovdje morali mijenjati. BiH je država svih njenih naroda i mi je ne svojatamo, dapače, željeli bi da je svi koriste. Bošnjaci ovdje obilježavaju službene bosanske praznike, Dan državnosti i Dan nezavisnosti, a nijedan drugi narod koji ovdje živi i ima svoja udruženja ne obilježava, barem koliko mi znamo, svojim aktivnostima te dane – navodi Omerbašić te naglašava da se Bošnjaci u Hrvatskoj ne smatraju dijasporom jer tamo žive već generacijama, ali nikada ne negiraju svoje korijene.

Miro Lazović, predsjednik Skupštine RBiH u periodu od 1992 do 1996. godine, podsjeća u razgovoru za Faktor da se radi o zastavi pod kojom je odbranjena BiH od agresije i koja je simbol slobode i suverene BiH.

- Pod tom zastavom BiH je primljena u Ujedinjene nacije i u tom kontekstu ona treba ostati zastava koja će simbolizirati BiH kao državu u kojoj su svi njeni narodi bili ravnopravni. S obzirom na to da je 1995. godine Dejtonskim sporazumom promijenjen Ustav RBiH visoki predstavnik kasnije je dekretom donio novu zastavu koja je današnja zastava BiH – kaže Lazović.

Lazoviću, koji je bio aktivni učesnik svih mirovnih pregovora i član bh. delegacije u Dejtonu, te uvijek zastupao cjelovitost države i ravnopravnost naroda i građana, izbor ove zastave za obilježje bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj nije sporan.

- Ne vidim problem u tome što se bošnjačka manjina u Hrvatskoj okrenula zastavi s ljiljanima. Čak, naprotiv, to je očuvanje tradicija koje su vezane za BiH, a bošnjačka manjina želi da zadrži te korijene i preko zastave ima tu neku vezu sa istorijom BiH. Mislim da bi bilo dobro da su pored ljiljana sačuvali neke simbole koji se vežu za državu u kojoj žive. Ta simbolika veže se za BiH, ali istovremeno mislim da bi bilo za njih bolje da su na neki način kroz svoju zastavu istaknuli i opredjeljenje prema državi u kojoj sada žive, a to je Hrvatska – kaže Lazović.

Na kraju, naglašava da pripada onim ljudima "koji smatraju da je zastava s ljiljanima jedna od najljepših zastava koja je ikada bila i nadam se da će se ona u nekim vremenima vratiti kao zastava države Bosne i Hercegovine".

I sandžački Bošnjaci imaju ljiljane na svojim nacionalnim obilježjima, s tim da se ona razliku od zastave i grba RBiH. 

Nacionalni grb sandžačkih Bošnjaka je u obliku štita koji je podijeljen bijelom lentom koja ide dijagonalno iz gornjeg lijevog ugla ka desnoj strani. Na lijevoj dijagonalnoj polovini grba, na plavoj podlozi, su tri ljiljana zlatno žute boje, a na desnoj polovini, na zelenoj podlozi, su tri bijela polumjeseca.