- Riječ je o krizi koja zahtijeva hitno djelovanje, čak i tokom trajanja sukoba, zato što nas je slično iskustvo iz drugih ratnih zona naučilo da prekasno odgovaranje na prijetnju toga tipa može imati izuzetno negativne dugoročne posljedice ne samo za lokalne civile, već i za cijeli svijet - piše u otvorenom pismu dotičnih institucija.

O čemu se zapravo radi? Ukrajinski dužnosnici Zavoda za javno zdravstvo proveli su istraživanje u tri regionalne bolnice - Trnopolju, Hmeljnickiju te ukrajinskoj Vinici. Od 353 ispitana pacijenta, ispitivači su kod njih 50, odnosno 14 posto, otkrili infekcije koje su dobili tokom boravka u zdravstvenim ustanovama.

Od zaraženih pacijenata, njih čak 60 posto imalo je patogen otporan na široki spektar medikamenata. Usporedbe radi, prije rata se radilo o trendu koji je bio oko 6 posto. Preliminarnom detekcijom problema ustanovljen je niz propusta, od higijene ruku zdravstvenih djelatnika koji saniraju rane dobijene na ratištima, do "višestrukih izazova" u opremi laboratorija i operacijskih sala. Također, procjena biosigurnosti na "suboptimalnom je nivou".

Poseban izvještaj američkog CDC-a iz augusta navodi da je samo kod jednog ukrajinskog pacijenta nađeno čak šest zasebnih bakterija otpornih na lijekove. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da takve infekcije smatraju jednom od najvećih prijetnji za globalno javno zdravstvo. Naime, prema podacima iz 2019. zbog toga je umrlo više od milion ljudi širom svijeta, objavio je Jutarnji.