Veći broj federalnih zastupnika već je podnio zahtjev za "bijeli hljeb" nakon prestanka mandata. Iako se takvi zahtjevi obično podnose tek nakon konstituiranja novog saziva Parlamenta, odnosno po isteku mandata aktuelnih zastupnika, 17 članova Zastupničkog doma požurilo je da to uradi što prije.

Odlučuje novi saziv

U Zastupničkom domu kazali su nam da su zahtjeve podnijeli Oliver Radoš, Radoslav Luburić, Marin Barbarić, Blaž Župarić, Boris Barun, Darijana Katić i Jozo Bagarić iz HDZ-a BiH. Iz SDA je riječ o Rasimu Omeroviću, Emini Kahriman, Dževadu Agiću i Almiri Ćosić-Avdić. Među njima je i Zdravko Kuzman (HDZ 1990), Amra Haračić i Jasmin Kadić, koji su ove godine prešli iz DF-a u SDP, Midhat Karović (DF), Slavica Josipović (HNS) te Alma Arnaut (BPS).

Kako saznajemo, oni još nisu dostavili dokumente kojima dokazuju da imaju pravo na ovu privilegiju i to bi trebali učiniti u narednom periodu, a o zahtjevima će odlučiti Administrativna komisija u novom sazivu.

Kada je u pitanju Dom naroda, niko od delegata još nije zatražio "bijeli hljeb", odnosno plaću u periodu od jedne godine nakon isteka mandata, na koju, prema važećem federalnom zakonu imaju pravo do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa, ili do ispunjavanja uvjeta za penziju. Po zakonu, ovo pravo imaju predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici (pola godine) te zastupnici i rukovodioci nekih državnih institucija ukoliko su nakon isteka mandata nezaposleni, odnosno ako se ne vrate na isto ili slično radno mjesto sa kojeg su izabrani, odnosno imenovani na javnu funkciju.

Administrativna komisija je odgovorna da utvrdi da li sve osobe koje su zatražile "bijeli hljeb" zaista ispunjavaju uvjete za to. Među njima će se, moguće je, naći i neki koji su, primjera radi, ispunili uvjete za odlazak u penziju, ali će odgoditi penzionisanje jer će radije još godinu dana primati visoku zastupničku plaću od oko 3.000 KM mjesečno, dok će drugi odgoditi povratak na raniji posao, gdje su "zamrznuli" radni odnos.

S druge strane, zastupnik Dennis Gratz još prije koji mjesec je upoznao javnost, ali i Parlament, kako se odriče ove privilegije, predstavljajući se tako kao odgovorna osoba koja pruža drugačiji primjer od svojih kolega. Iako je ovaj njegov potez naišao na odobravanje i pohvale, pitanje je da li bi Gratz uopće mogao dobiti "bijeli hljeb" jer, koliko je poznato, on radi kao advokat u jednoj advokatskoj kancelariji.

Zloupotreba prava

Centar za istraživačko novinarstvo prije godinu dana pisao je o zloupotrebama gdje ovu naknadu koriste i funkcioneri koji imaju druga primanja. Naveli su primjer Željka Mirjanića koji je nakon drugog uzastopnog mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) počeo uzimati "bijeli hljeb", iako ga je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci čekao posao redovnog profesora. Svoju radnu knjižicu vratio je na Fakultet tek tri mjeseca nakon isteka drugog mandata, iako Zakon o radu RS-a, u čijoj je izradi i sam učestvovao, predviđa da zamrznut radni odnos može trajati najviše dva mandata. U ta tri mjeseca je iz budžeta dobio skoro 11.000 maraka.

U RS-u se naknada plaće nakon isteka mandata može dobijati šest mjeseci, a na državnom nivou "bijeli hljeb" je ukinut, ali je 11 zastupnika Parlamenta BiH podnijelo apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traže njegovo vraćanje.

Kada su pitanju kantoni, situacija je pola-pola. Ovo pravo ukinulo je pet kantona, i to: Kanton Sarajevo, Zeničko-dobojski kanton, Bosansko-podrinjski, Tuzlanski i Unsko-sanski, dok su Livanjski, Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački i Posavski zadržali ovu privilegiju.

Informacije o tome je li neko od zastupnika već podnio zahtjev za bijeli hljeb nismo mogli dobiti u kantonalnim skupštinama. Jedino su nam u Skupštini Posavskog kantona kazali da još nemaju ovakvih zahtjeva a vjerovatno iz razloga što je većina aktuelnih zastupnika ponovo izabrana.

Slučaj Vlatke Komšić

Funkcioneri dobijaju "bijeli hljeb" čak i ako su smijenjeni ili ako na funkciji provedu makar jedan dan. Nije ograničeno ni koliko puta ista osoba može to pravo koristiti. Do koje mjere se ova privilegija zloupotrebljava govori primjer od prije nekoliko godina, o kojem je pisao CIN, kada je Vlatka Komšić, članica HDZ-a BiH, u osam i po godina čak tri puta koristila pravo na "bijeli hljeb" i samo po tom osnovu naplatila 52.000 maraka.

Blagodat u mjesečnom iznosu od oko 2.250 KM prvi put je uživala nakon mandata u državnom parlamentu krajem 2006. godine. Nakon toga je četiri godine bila ministrica zdravstva i socijalne politike SBK-a, da bi po isteku i tog mandata iskoristila maksimalno pravo na naknadu, primavši cijelu 2011. godinu plaću od 2.320 KM. Ali, to nije bio njen jedini prihod iz budžeta u tom periodu. Ona je u međuvremenu osvojila i zastupnički mandat u Skupštini SBK-a. Odrekla se pune plaće i profesionalnog statusa kako bi uz paušal i zastupničke naknade mogla primati i "bijeli hljeb" Tako je mjesečno zarađivala ukupno 2.900 KM, što je za oko 500 maraka više nego da se profesionalizirala, pisao je CIN.