- S blokadom Fonda nemamo suštinski iskorak u reformi javne uprave – prokomentirao je za Faktor Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.

Na probleme u reformi javne uprave pažnju je skrenuo Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u izvještaju koji je nedavno upućen Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

VEZANI TEKST - Deseci miliona KM dati za elektronsko poslovanje u institucijama BiH: Bez papira tek za 22 godine?

Revizori su podsjetili da je Fond uspostavljen 2007. godine nakon što su predstavnici stranih donatora, Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH, Vlade RS-a, Vlade Brčko distrikta BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH potpisali memorandum o razumijevanju. Aneksima memoranduma produžavani su rokovi namjene sredstava, a posljednji je bio kraj 2017. godine.

Tada je nastupio zastoj.

- Vlada Republike Srpske nije dala potrebnu saglasnost za potpisivanjem novog aneksa Memoranduma nakon čega je uslijedila blokada funkcioniranja Fonda – podsjetili su revizori.

Dragan Ćuzulan je pojasnio da je tada Vlada RS-a tražila da se sredstva, koja su bila zajednička, raspodijele na sve nivoe vlasti.

- Tražili su da se dozvole individualni, a ne zajednički projekti, i da se raspodijele sredstva, mada su 95 posto u pitanju sredstva donatora, a samo pet posto su sredstva domaćih vlasti. Donatori nisu bili saglasni s tim.

To je bila politička blokada koja još traje. Mi pokušavamo da deblokiramo Fond, još nismo uspjeli. Kada će biti deblokirano zavisi od političke volje, političkog vodstva. Politika želi monopol nad svim i svačim – istakao je Ćuzulan.

VEZANI TEKST - Za Tegeltiju samo koronavirus razlog što nisu realizovane reforme koje je obećao

Naglasio je da su institucije spremne i žele, ali treba politička volja.

- Odluke su u Fondu donošene konsenzusom, ništa se nije moglo nametati. I otvoreno se radilo. Niko nije imao monopol nad poslovima nabavke. Kroz Fond smo razvijali i domaće kapacitete. Fond su neke zemlje u regionu uzimale kao dobar primjer – dodao je Ćuzulan.

Zbog blokade Fonda su vodeći donatori, Švedska SIDA i Danska, zatražili povrat svojih neutrošenih sredstava koja su im i vraćena 2020. godine. Radilo se o iznosu od oko 5,3 miliona KM.

Ćuzulan je kazao da nakon toga nije bilo zahtjeva za povrat sredstva, da su neki donatori odustali od toga, ali je BiH imala štetu.

On je pojasnio da se projekti reforme javne uprave finansiraju i iz IPA podrške, s čim nema problema, kao i kroz bilateralnu podršku s pojedinim donatorima, ali je Fond jedan od ključnih izvora i bez njega nema iskoraka u reformi javne uprave.

- Domaće vlasti nemaju svojih sredstva, ti su projekti skupi. U prosjeku jedan košta oko milion KM. Obično to bude isporuka softverskog rješenja, opreme, hardvera. To nisu jednostavni projekti – rekao je Ćuzulan.

On je ukazao da je u situaciji kada domaće vlasti nemaju sredstva za reforme potpuno neracionalno da se i dalje pod blokadom drži 10,5 miliona KM iako postoji jasno opredjeljenje donatora za nastavak finansiranja.

Ćuzulan je istakao da se zna za koje su projekte namijenjena blokirana sredstva.

VEZANI TEKST - Obuka i "razvoj" državnih službenika ove godine će nas koštati više od pola miliona KM

- Ima Strategija za reformu javne uprave i akcioni plan i projekti su pisani na osnovu akcionog plana. Radi se ono što je najneophodnije za javnu upravu. U novoj strategiji za period 2018-2022., čije je usvajanje trajalo dvije godine i čije je važenje produženo do 2027., na primjer, 80 posto projekata se odnosi na digitalizaciju usluga. To su i zahtjevi građana. Građani žele elektronski da komuniciraju, bez plaćanja taksi, trošenja vremena – rekao je Ćuzulan.

Dodao je da digitalizacija traži niz drugih pretpostavki, zbog čega je i rekao da to nisu jednostavni projekti.

- Recimo, u Šume RS-a je isporučen softver, ali ne funkcioniše jer nemaju opremu, nisu obučeni, nemao ljudski potencijal. Nama nedostaje IT stručnjaka, programera – kazao je Ćuzulan.