Optužena je za kršenje ograničenja tokom pandemije koronavirusa i za posjedovanje nelicenciranih voki tokija. Također, navodno je prekršila zakone o telekomunikaciji i zakone o uvozu i izvozu vezano uz voki tokije.

Novinari i javnost nisu mogli prisustvovati suđenje pa je tako njena reakcija na odluku nepoznata.

Protiv 76-godišnje Suu Kyi pokrenuto je dvanaest sudskih slučajeva, a stručnjaci smatraju da bi se mogla suočiti s više od 100 godina u zatvoru.

Na prvoj presudi u decembru određeno joj je četiri godine zatvora zbog poticanja nereda i kršenja ograničenja toekom pandemije COVID-19. No, mijanmarska vojna vlast smanjila joj je kaznu na dvije godine.

Još nije poznato hoće li Suu Kyi odslužiti kaznu u zatvoru ili u kućnom pritvoru.

Suu Kyi uhapšena je 1. februara prošle godine, nekoliko sati prije nego što je vojska preuzela Mijanmar vojnim pučem.

Pratioci slučaja i pravni stručnjaci smatraju njeno suđenje namještenim sudskim postupkom te sumnjaju da je vojna hunta želi dugoročno ušutkati. Suu Kyi je već provela 15 godina u kućnom pritvoru, a 2016. godine postala je de facto čelnica vlade.

Optužena je za niz krivičnih djela, uključujući kršenje zakona o državnim tajnama.

Zbog mahanja pristašama optužena je za kršenje mjera protiv koronavirusa, iako je tada nosila masku na licu i zaštitni vizir.

U Mijanmaru je situacija nestabilna još od vojnog puča. Vojna hunta upotrijebila je nemilosrdnu silu za suzbijanje protesta i pokreta otpora, a organizacija za pomoć zatvorenicima (APP) navodi da je više od 1.400 ljudi ubijeno i oko 11.000 uhapšeno.