Prijedlog godišnjeg nacionalnog programa (ANP), dokumenta koji predstavlja kamen spoticanja u procesu formiranja vlasti u BiH, tek je jutros u 9.30 sati stigao u Kabinet člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Tako barem tvrdi Dodikov savjetnik za ustavno-pravna pitanja Dragoljub Reljić.

Sjednica Predsjedništva BiH, na kojoj bi se trebalo raspravljati o ANP-u, zakazana je za 20. august, a Reljić objašnjava da kabineti još nisu razgovarali o ANP-u jer "nisu imali razgovarati o kakvom materijalu".

- Riječ je o 165 stranica gusto kucanog teksta s velikim brojem tabela – dodao je Reljić, nagovijestivši kako Dodikov kabinet neće imati dovoljno vremena da do 20. augusta adekvatno analizira sadržaj dokumenta te da, s tim u vezi, ta tačka dnevnog reda nije prihvatljiva.

Možda je jedan primjerak ANP-a zaista jutros u 9.30 sati stigao u Kabinet, ali činjenice govore da je taj dokument mnogo ranije bio na raspolaganju Dodiku i njegovim savjetnicima, te da je detaljno analiziran. Potvrdio je to bivši Dodikov savjetnik Srđan Perišić, gostujući u februaru ove godine u emisiji "Na nišanu Lazanskog", koja se emitira na radiju Sputnjik.

Govoreći o tom dokumentu kao obavezi u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP), Perišić je kazao da ona nosi "tri zamke za RS" te da se sve zamke tiču prijenosa nadležnosti sa entitetskog na državni nivo.

- Te tri zamke koje postoje u tom dokumentu su reforma policije, jačanje Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, koja je na nivou BiH, a na račun RS-a. To je ta prva zamka, prvi prijenos nadležnosti u ovoj godini, 2019. Drugi prijenos jeste formiranje jedinstvene civilne zaštite, koja je sada na nivou RS-a. Treba takva da se ukine i da se formira na nivou BiH. Treća je jedan zakon koji se tiče civilnih žrtava rata i torture, koji je na nivou RS-a. On treba da se objedini, da bude bh. zakon, što je isto zamka i prijenos nadležnosti. Tim zakonom se želi da se RS optuži raznim kontratužbama za stradanje u ratu, da ona bude optužena i da se sa nivoa BiH upućuju tužbe prema njoj, da je ona odgovorna za rat, za stradanje civila. Vješto se preko tog zakona ovaj cilj želi ostvariti – kazao je Perišić.

Očigledno je da su Dodik i njegovi saradnici bili upoznati sa ANP-om mnogo ranije te da su ga već detaljno analizirali i da su i više nego spremni za raspravu o njegovom sadržaju na sjednici Predsjedništva BiH. Slanje ANP-a u sjedište NATO-a u Briselu prva je obaveza BiH u okviru MAP-a, a njegov sadržaj u potpunosti ovisi o zemljama koje ga dostavljaju. S tim u vezi je, s ciljem rješavanja postojeće krize, predložena mogućnost reduciranja tog sadržaja, što bi se moglo odnositi i na odredbe koje je Perišić ocijenio kao sporne.

Dostavljanje tog dokumenta u Brisel, neovisno o njegovom sadržaju, obaveza je koju propisuju ranije usvojeni zakoni te odluke i strategije Predsjedništva BiH, institucije koja je, u skladu sa Ustavom BiH, nadležna za vođenje vanjske politike naše zemlje. Upravo u tom kontekstu obavezu dostavljanja ANP-a predviđaju i Principi za formiranje vlasti u BiH, koje su prošlog ponedjeljka, pored Dodika, potpisali predsjednici SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.