Smanjenje izvoza od tri posto na godišnjem nivou, te povećanje uvoza od 1,5 posto rezultiralo je smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 4,5 posto te povećanjem deficita za 9 posto, čija vrijednost na kraju godine iznosi 8 milijardi maraka.

Uvoz u BiH je blago povećan, za oko 280 miliona maraka, a uzrok povećanja uvoza je rezultat privredne aktivnosti u zemlji, odnosno povećanom domaćom potrošnjom i variranju cijene nafte i naftnih derivata u proteklom periodu, istaknuto je na press konferenciji u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Zašto Bosna i Hercegovina bilježi pad u izvozu, a povećava uvoz, pojasnio je Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

- Pad izvoza od 3,17 posto je zapravo pola milijarde maraka. To se odnosi na Kosovo gdje smo izgubili tržište od 132 miliona maraka zbog uvođenja visokih taksi. Uz to smo izgubili još 300 miliona maraka zbog toga što Aluminij iz Mostara nije izvozio svoje proizvode. Naši najznačajniji partneri u 2019. godini bili su Srbija, Hrvatska, Njemačka, Italija. Najvrednija razmjena je sa zemljama Evropske unije, gdje je izvezeno robe u vrijednosti od 8.554.657.000, dok je uvoz iznosio 13.520.320.000 maraka – kazao je Vuković.

BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa EU-om učestvuje sa 72,1 posto izvoza i 68 posto uvoza. Dobru pokrivenost uvoza izvozom BiH ostvaruje sa Njemačkom i Italijom, dok suficit ostvarujemo u razmjeni sa Austrijom.

Najznačajniji partner po obimu vanjskotrgovinske razmjene iz EU-a je Hrvatska. Obim vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom u 2019. godini iznosio je 4,97 milijardi maraka, od čega je izvoz iznosio 1,45 milijarde, a uvoz 3,51 milijardi maraka.

Nakon EU-a, u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa CEFTA-om učestvuje sa 17,4 posto izvoza i 15,4 posto uvoza. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. U 2019. godini na tržište Srbije najviše se izvezlo:

Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena vrijednosti 245,33 miliona maraka. Električne energije 169,36 miliona, toplo valjana žice 100,37 miliona, obrađeno drvo po dužini 63,07 miliona i šipke od od željeza ili nelegiranog čelika 43,52 miliona maraka.

Iz Srbije u 2019. godini BiH je najviše uvozila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala u vrijednosti 278,69 miliona maraka, ulje od sjemena suncokreta 81,03 milion, hljeb, peciva, kolače, keks i ostale pekarske proizvode vrijedne 65,685 miliona, preparate za ishranu životinja 65,29 miliona i električne energije 58,89 miliona maraka, istaknuto je na press konferenciji.