- Danas sam naložio svojoj administraciji da uvede sankcije Sjevernom toku i njegovim korporativnim službenicima. Ovi koraci su još jedan dio naše početne tranše sankcija kao odgovor na ruske akcije u Ukrajini - rekao je predsjednik Joe Biden u izjavi.

- Otkako je Rusija počela raspoređivati ​​trupe na ukrajinskoj granici, Sjedinjene Države su blisko sarađivale s našim saveznicima i partnerima kako bi pružile snažan, jedinstven odgovor. Kao što sam rekao kada sam se ranije ovog mjeseca sastao s kancelarom Scholzom, Njemačka je bila lider u tim naporima, a mi smo blisko koordinirali naše napore da zaustavimo gasovod Sjeverni tok 2 ako Rusija dodatno izvrši invaziju na Ukrajinu.

Jučer, nakon daljih bliskih konsultacija između naše dvije vlade, Njemačka je objavila da će obustaviti certifikaciju naftovoda. Danas sam naložio svojoj administraciji da uvede sankcije Sjevernom toku i njenim korporativnim službenicima. Ovi koraci su još jedan dio našeg početnog paketa sankcija kao odgovor na ruske akcije u Ukrajini. Kao što sam jasno rekao, nećemo oklijevati da preduzmemo dalje korake ako Rusija nastavi dodatno eskalirati situaciju. Predsjednik Putin je svojim djelovanjem pružio svijetu ogroman poticaj da se odmakne od ruskog gasa i drugih oblika energije. Želim da se zahvalim kancelaru Scholzu na njegovom bliskom partnerstvu i kontinuiranoj posvećenosti pozivanju Rusije na odgovornost za svoje postupke - saopćeno je iz Bijele kuće. 

Sjeverni tok 2 je plinovod dug 1200 kilometara koji se proteže ispod Baltičkog mora. Njime se plin s ruske obale nedaleko od Sankt Petersburga trebao prebacivati do Lubmina u Njemačkoj. Plinovod vrijednosti 10 milijardi eura izgrađen je u septembru prošle godine, ali još nije otvoren. Nakon što je Njemačka jučer blokirala projekt, njegovo otvaranje ne čini se jako izglednim. 

VEZANI TEKST - Odgovor na separatizam Rusije: Njemačka privremeno obustavlja Sjeverni tok 2

Sjeverni tok 2 proteže se paralelno s plinovodom Sjeverni tok 1, koji je u pogonu od 2011. godine. Da su oba plinovoda otvorena, godišnje bi se iz Rusije u Evropu moglo dostaviti 110 milijardi kubnih metara plina. To je više od četvrtine svog plina koji se godišnje potroši u Evropi. 

Velik dio ruskih isporuka plina u Evropu kanalizira se cjevovodima koji prolaze kroz Ukrajinu, a neki potječu još iz sovjetskih vremena. Mogućnost njihove zamjene direktnim izvozom plina u Njemačku preko Sjevernog toka 2 Rusiji bi omogućila da vodi rat protiv Ukrajine a da se ne brine o tranzitu kroz tu zemlju.

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo se, baš kao i ruski susjedi Poljska i Ukrajina, oštro protive Sjevernom toku 2. Strahuju da bi Evropa, u slučaju da bude pušten u pogon, postala još ovisnija o ruskom plinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je Sjeverni tok 2 "opasnim političkim oružjem", a britanski premijer Boris Johnson rekao je da Evropa treba "odrezati direktno miješanje Rusije u evropski krvotok putem Sjevernog toka 2".

Sjeverni tok 2 je u centru medijske pažnje, ali skoro jedva da se čuje nešto o starijem plinovodu Sjeverni tok 1 koji prolazi kroz Baltičko more između Rusije i Njemačke. Već deset godina kroz njega se pouzdano isporučuje plin Zapadnoj Evropi.

Sjeverni tok 2 je od samog početka bio geopolitički projekt Kremlja. To se ne može reći za prvi plinovod kroz Baltičko more. Moskva bi ga vrlo lako mogla zloupotrijebiti u svoje političke svrhe, ali je on prvobitno zamišljen kao put isporuke ruskog plina u Evropu i kao dobavljač deviza za Gazprom. To on ostaje i danas, deset godina nakon otvaranja: funkcionalan poslovni projekt. Zato se tako malo govori o njemu.

Odluka SAD-a dolazi nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz najavio da će naftovod ostati zatvoren kao odgovor na poteze Rusije protiv Ukrajine.